Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković ocijenio je danas da su ciljevi naše zemlje podudarni sa ciljevima procesa proširenja, da pouzdano napredujemo ka Evropskoj uniji iako se prvi put primjenjuje novi, zahtjevniji, model pregovora, da neke politike sprovodimo kao da smo već članica EU, te da će Vlada organizovati sastanke sa relevantnim nevladinim organizacijama kako bismo ponovo obezbijedili sinergiju pristupnog procesa.
„Najvažniji politički prioriteti Crne Gore su podudarni ciljevima procesa proširenja. Regionalna saradnja, dostizanje evropskih standarda i promovisanje demokratskih vrijednosti i vladavine prava uz ekonomski razvoj su u njegovoj srži. To je ono što nas pokreće i što smatramo najvećom vrijednošću kako za Crnu Goru, region Zapadnog Balkana ali i za Evropsku uniju. Crna Gora pouzdano napreduje ka članstvu u Evropskoj uniji. Započeli smo pregovore po novom modelu koji je prvi put primijenjen na Crnu Goru, novim i zahtjevnim principima, nastojali da proces učinimo obavezom i vlasništvom cijelog društva, prva zemlja sa ovakvim nivoom uključenja civilnog društva, suočavali sa različitim izazovima. Od nesnalaženja do vanrednih rezultata, prihvatajući i sprovodeći neke politike EU kao zemlja članica'', istakao je Marković.
On je naglasio da je posebna karakteristika Crne Gore je što je u ovom periodu vodila paralelno drugi proces integracije u NATO i prije dvije godine ga okončala postajući 29. članica NATO-a.
''Moramo se složiti da je to bilo posebno pregnuće cijele administracije. Mi snažno promovišemo evropske vrijednosti kroz ispunjavanje obaveza na putu ka članstvu u Evropsku uniju i to jeste naš najvažniji vanjskopolitički cilj. Na to nas obavezuje i pozitivan odnos naših građana prema EU. Danas prema najnovijim istraživanjima pristupanje Crne Gore u EU podržava dvije trećine građana“ – rekao je predsjednik Vlade Duško Marković otvarajući konferenciju „Sedam godina crnogorskih pregovora sa EU“ koju je organizovala u Podgorici nevladina organizacija Centar za građansko obrazovanje'', istakao je Marković.
22 članice EU već dale pristanak na otvaranje posljednjeg poglavlja: Govoreći o našim uspjesima premijer je rekao da je Crna Gora otvorila 32 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, i da već imamo podršku 22 članice EU za otvranje posljednjeg preostalog poglavlja.
„Svakako, ono što je najviše obilježilo minuli period jeste rad na poglavljima 23 - Pravosuđe i temeljna prava i 24 - Pravda, sloboda i bezbjednost. Ispunjena je većina od ukupnog broja privremenih mjerila (83). Kroz donošenje, odnosno izmjenu preko 70 zakona u poglavljima 23 i 24, značajno je unaprijeđen zakonodavni okvir u ključnim oblastima, što najbolje govori o opsegu i složenosti reformskog procesa u dijelu vladavine prava. Želim da istaknem i to da je institucionalni okvir za sprovođenje zakona znatno osnažen jačanjem administrativnih kapaciteta postojećih, ali i osnivanjem novih institucija, kao što su Agencija za sprječavanje korupcije, Specijalno državno tužilaštvo, Specijalno policijsko odjeljenje, koje postupa po nalozima SDT, te Sektor za oduzetu imovinu, Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, Centar za tražioce azila i Prihvatilište za strance'', dodaje Marković .
Marković je ukazao na konkretne rezultate koji su prepoznati i u posljednjem Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru.
''Pored kontinuiranog napretka na zakonodavnom planu i u dijelu izgradnje institucija, Evropska komisija konstatuje početni bilans ostvarenih rezultata u borbi protiv korupcije na visokom nivou i u određenim oblastima organizovanog kriminala poput pranja novca, finansijskih istraga, privremenog oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću. Konstatovano je, takođe, da je postignut napredak u pravosudnoj saradnji, kao i da poboljšana međunarodna policijska saradnja daje konkretne rezultate“ – rekao je predsjednik Vlade.
Ekonomski uspjesi i politika regionalne saradnje: Govoreći o našem ekononmskom razvoju za vrijeme pristupnog procesa predsjednik Marković je rekao da Crna Gora konstantno bilježi rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), a da je stopa rasta BDP-a u prošloj godini bila na nivou od oko 4,8%, po čemu je naša država na trećem mjestu u Evropi, iza Poljske i Malte te da je stopa nezaposlenosti sa 20% u 2012. godini spuštena na današnji dan na 15,3%.
„Ono što je posebna vrijednost jeste naša privrženost dobrosusjedskim odnosima, regionalnoj saradnji i projektima od zajedničkog interesa. Konačno, svjesni smo da je kvalitet života građana pokazatelj dobrog smjera jednog društva, i u tom smislu sam posebno zadovoljan time što su efekti reformi sve vidljiviji u praksi i što se odražavaju na svakodnevni život naših građana. Najnoviji podaci EUROSTAT-a za 2018 g ukazuju da da je BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći, kao važan pokazatelj životnog standarda povećan na 47% EU prosjeka. Kada je Zapadni Balkan u pitanju Srbija je na 40%, ostale zemlje su ispod“ – rekao je premijer.
EU je u Region ZB uložila u 10 godina više od 8 milijardi eura: Predsjednik Vlade je, nabrajajući postignuća pregovaračkog procesa odnosno harmonizacije sa EZ rekao da je oko 800 studenata i nastavnika bilo na nekom od evropskih univerziteta, da je Crna Gora dostigla nacionalni cilj od 33% obnovljivih izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji te da je naša zemlja uspješno isplanirala utrošak od preko 260 miliona eura bespovratne podrške Evropske unije i ostvarila značajan uspjeh u njihovom korišćenju.
„Od 2014. godine, u okviru Berlinskog procesa, a posredstvom Zapadnobalkanskog investicionog okvira, Crnoj Gori je za sedam infrastrukturnih projekata dodijeljeno 120 miliona eura podrške EU, uz dodatna sredstva za pripremu projekata. Konačno, kada su u pitanju investicije u infrastrukturu koje su finansirane ili kofinansirane sredstvima iz fondova EU, tokom prvih sedam godina pregovora, odobrena su sredstva u iznosu od oko 167 miliona eura za infrastrukturne projekte iz različitih oblasti i za različite namjene. Kad smo kod ove teme želim da se osvrnem na jednu važnu činjenicu koja se prenebregava kada je u pitanju ne samo prisustvo vec i posvećenost EU Zapadnom Balkanu. Mnoge analize pokazuju da je u posljednjih 10 godina, Evropska unija u region uložila preko 8 milijardi eura. Da li to naš prosječni građanin zna? Takvi podaci su često u sjenci drugih, više birokratskih poruka, koje iako same po sebi takođe važne, ne ukazuju na pravi obim posvećenosti Unije regionu Zapadnog Balkana i Crnoj Gori. Takve poruke moraju doći sa visokih adresa kako Unije tako i nas koji sprovodimo i promovišemo politiku Evropske Unije i njene vrijednosti. Percepcija ne smije biti određena samo suvim podacima, već ukupnom slikom zašto je proces pristupanja važan i koliko je strateški značajan za obje strane. Posebno zbog toga što je Unija kojoj težimo nemjerljivo prisutnija od većine drugih aktera u regionu“ – rekao je Marković.
Predsjednik je obraćanje završio najavom novih sastanaka sa nevladinim sektorom kako bi ponovo bila obezbijeđena sinergija pregovaračkog procesa.
„Saradnja sa civilnim sektorom i nevladinim organizacijama je važan dio procesa. Kao što je poznato, mi smo od početka pregovaračkog procesa otvoreni za njihov doprinos i on je bio veoma važan u ovih sedam godina i sa aspekta nezavisnog monitoringa ali i obezbjeđujući nedostajuća znanja administraciji. U posljednje vrijeme Vlada trpi konstantne kritike, pa i ja lično, da smo otupili oštricu te saradnje. U kontekstu novog pristupa i ovo pitanje ćemo staviti na dnevni red kroz organizovanje sastanka sa svim NVO koji rade u radnim grupama i drugim relevantnim NVO kako bismo povratili povjerenje i sinergiju u ovom ključnom procesu za nas. Pozivam da svi zajedno dalje doprinesemo unapređenju dijaloga i njegovom kvalitetu koji ne može dati rezultate bez ove sinergije. Vlada je ako pogriješi spremna da prizna svoju grešku kao što je nesporno i spremna za saradnju“ – zaključio je na konferenciji „Sedam godina crnogorskih pregovora sa EU“ predsjednik Vlade Duško Marković.
