Sedamnaest odbornika Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokrata (SD), Hrvatske građanske inicijative (HGI), Liberalne partije (LP) i bivša odbornica Socijaldemokratske partije (SDP) Bruna Lončarević, smijenili su danas Dragicu Perović sa funkcije predsjednice Skupštine Opštine (SO) Kotor.
Nova većina u Kotoru odluku o smjeni Perović donijela je na sjednici koja je održana u kongresnoj sali hotela Vardar, jer su prostorije SO u palati Bizanti i dalje zaključane i zapečaćene odlukom Perović i predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića.
Vršilac dužnosti predsjednika SO do izbora njenog novog čelnika, biće predsjednika kluba odbornika DPS-a, Željko Avramović.
Oni su sjednicu održali u hotelu, jer je Perovićeva zaključala zgradu SO i oni ne mogu ući u salu.
Na sjednici Vlade je utvrđen i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja s Izvještajem sa javne rasprave.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o imjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica kojim je propisano da se na prihode od sportske djelatnosti i prihode od autorskih i srodnih prava, patenta i žiga i samostalnih stručnjaka u kulturi ne plaća porez na dohodak fizičkih lica. Time se mladi, perspektivni i vrhunski sportisti stimulišu da nastave razvoj u oblasti sporta, a umjetnici sa najvećim stvaralačkim referencama uvažavaju na specifičan način. Ovako definisanim zakonskim rješenjima ne stvaraju se nove obaveze poreskim obveznicima, već se vrši detaljno propisivanje prihoda i rashoda izdvojenih vrsta prihoda koji su i u važećem zakonu bili predmet oporezivanja.
Usvojena je Informacija o aktivnostima na realizaciji projekta intenzivne revitalizacije elektrodistributivne mreže koja sadrži podatke o prvoj intenzivnoj revitalizaciji niskonaponske i srednjenaponske elektromreže nakon više decenija čime bi trebalo da bude omogućeno svim građanima odnosno domaćinstvima i privrednim društvima u Crnoj Gori, pogotovo u Sjevernom regionu, da dobiju kvalitetno i pouzdano snabdijevanje električnom energijom bez povećanja cijena.
Prvi program revitalizacije niskonaponske mreže, vrijedan više od 80 miliona eura, inicirao je prošle godine premijer Duško Marković nakon što je u brojnim kontaktima sa građanima i privrednicima pogotovo u Sjevernom regionu ustanovio da kvalitetno snabdijevanje električnom energijom predstavlja sve veći problem i za privredu i za građane.
U Informaciji je navedeno da je okviru ovog projekta za 2019. kao prvu godinu revitalizacije određeno sedam 10 KV dalekovoda dužine 338,24 km kojima se snabdijeva gotovo 10.000 domaćinstava i to dalekovodi: Grahovo (Nikšić), Slap Zete (Danilovgrad), Dolac (Berane), Krute (Ulcinj), Gubavač i Tomaševo (Bijelo Polje) i Bijela (Šavnik) te da je CEDIS već revitalizovao dalekovod Podgorica – Podanje (Danilovgrad). Pored navedenih CEDIS je već pristupio revitalizaciji 9 dalekovoda dužine 262,86 km koji snabdijevaju 5.769 potrošača i to dalekovode: Lipova Ravan (Nikšić), Lutovo (Podgorica), Cetinje i Meterizi (Cetinje), Luge (Berane), Šas (Ulcinj), Kameno (Herceg Novi), Skrbuša (Kolašin) i Komini (Pljevlja).
Usvojene su Strategija razvoja saobraćaja Crne Gore 2019-2035 s Predlogom akcionog plana 2019-2020. godina i Izvještajem sa javne rasprave i Informacija o aktivnostima na realizaciji projekta autoputa Bar –Boljare
Donijeta je Odluka o izmjenama Odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice u dijelu Generalne urbanističke razrade „Golubovci” i u dijelu Generalne urbanističke razrade ,,Podgorica’’. U toku procedure za izradu ovog planskog dokumenta javila se potreba za još jednom izmjenom Odluke, zbog pristiglih inicijativa kojima je traženo da se planiraju dodatne lokacije u okviru PUP-a, a koje su od javnog značaje i u funkciji razvoja Glavnog grada.
Na osnovu predloga Ministarstva kulture potrebno je planirati izgradnju Muzeja savremene umjetnosti, putem međunarodnog javnog konkursa. Budući da se predložena lokacija nalazi na prostoru nekadašnje kasarne Morača, planiranju ovog dijela izuzetno vrijednog gradskog prostora će se pristupiti integralno, sa jasnim smjernicama i urbanističkim parametrima u okviru planirane namjene, za dalju plansku razradu. Po inicijativi Glavnog grada neophodno je, između ostalog, definisati uslove za gradnju objekata ruralnog razvoja na poljoprivrednom zemljištu, postaviti uslove za raspisivanje međunarodnog javnog konkursa za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje za lokaciju „Beko” sa okruženjem, razmotriti planiranje saobraćajnice šireg profila u naselju Zagorič, definisati jasne smjernice za izgradnju, proširenje i rekonstrukciju mostova i izgradnju garaža i t.d.
Vlada je usvojila Proljećnu analizu makroekonomskih kretanja i strukturnih reformi – 2019.
Usvojena je Informacija o realizaciji aktivnosti i projekata koji se realizuju kroz sistem indirektnog i decentralizovanog upravljanja IPA fondovima sa pregledom ključnih aktivnosti u II kvartalu 2019. godine. Dokument obuhvata glavne aktivnosti u prethodnom kvartalu koje mogu imati uticaj na efikasnost u korišćenju fondova pretpristupne podrške. Na temelju aktivnosti relevantnih institucija za pojedinačne IPA programe, predstavljen je sveobuhvatan pregled stanja, a posebna pažnja posvećena je ključnime rizicima u sistemu, koje je neophodno tretirati u predstojećem periodu. U tom smislu, usvojen je niz zaključaka kojima se precizno određuju neophodna postupanja nadležnih institucija, sa konačnim ciljem blagovremenog završetka planiranih projekata.
Radi daljeg usklađivanja sa propisima Evropske unije, donijeta je Uredba o izmjeni i dopuni Uredbe o prehrambenim aromama koje se mogu koristiti u i na hrani.
Vlada je donijela Program za kontrolu i prevenciju nezaraznih bolesti u Crnoj Gori za period 2019-2021. godine s Akcionim planom za period 2019-2020. godine. Ključni cilj Programa je smanjenje broja prijevremenih smrtnih ishoda i značajno smanjenje obolijevanja i invaliditeta od vodećih nezaraznih bolesti. Kako je u raspravi istaknuto, planirani cilj će se dostići stvaranjem socio-ekonomskog i sredinskog okruženja koje pogoduje eliminaciji ili smanjenju izloženosti populacije rizičnim faktorima za najvažnije nezarazne bolesti kroz primjenu zdravih životnih stilova i unapređenje i jačanje sistema zdravstvene zaštite u cilju efikasnijeg djelovanja na polju specifične prevencije, ranom dijagnostikom i efektivnijim liječenjem nezaraznih bolesti. U skladu sa tim, Akcionim planom je definisano 6 ciljeva u okviru kojih je neophodno preduzeti mjere zarad poboljšanja sveukupnog zdravlja populacije.
U cilju daljeg kontinuiranog usklađivanja nacionalnih aktivnosti sa regionalnim preporukama donesenim od strane Svjetske zdravstvene organizacije za evropski region, donijet je Program mjera za unapređenje stanja uhranjenosti i ishrane u Crnoj Gori s Akcionim planom 2019-2020 godine. Definisane ciljevi, prioriteti i aktivnosti, koji su usklađeni i sa Evropskim akcionog plana za hranu i ishranu 2015 - 2020. godinu, trebalo bi postići kroz: pravljenje okruženja koje podstiče pravilnu ishranu; jačanje zdravstvenog sistema u cilju promocije zdrave ishrane; podrška nadzoru, monitoring, evaluacija i istraživanja; jačanje upravljanja, međusektorska povezanost i promovisanje koncepta „Zdravije u svim politikama”.
Usvojena je Informacija o aktivnostima na sprovođenju Odluke o kriterijumima, načinu i postupku izbora lica koje može steći crnogorsko državljanstvo prijemom radi realizacije posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore, u periodu od 01.04. do 30.06.2019. godine koja sadrži presjek realizovanih i planiranih aktivnosti, u cilju realizaciju razvojnih projekata u oblasti turizma, poljoprivrede i prerađivačke industrije, kao i razvoja manje razvijenih jedinica lokalne samouprave.
Vlada je donijela Državni plan eksploatacije mineralnih sirovina za period 2019 – 2028. s Izvještajem sa javne rasprave. Predstavljajući ovaj dokument, naglašeno je da je nastao kao rezultat snažnog opredjeljenja Vlade da odgovorno i promišljeno, na sveobuhvatan način, sagleda potencijale mineralnih resursa i razmotri potencijalne pravce djelovanja u pogledu eksploatacije mineralnih sirovina i rudarstva kao grane koja, uz odgovarajući balans u odnosu na druge razvojne grane privrede i uvažavanje načela održivosti, može značajno doprinijeti sveukupnom razvoju Crne Gore.
U skladu sa Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period 2019-2020. godina, donijet je i Akcioni plan energetske efikasnosti Crne Gore za period 2019-2021 s Izvještajem o realizaciji Akcionog plana energetske efikasnosti 2016 – 2018, za 2018. godinu. Glavni ciljevi bazirani su na prioritetima Zakona o efikasnom korišćenju energije: Implementacija Zakona o efikasnom korišćenju energije kompletiranjem i unapređenjem regulatornog okvira i poboljšanjem institucionalnog okvira; Podizanje javne svijesti i povećanje razumijevanja, znanja i kapaciteta u pogledu novih zakonskih zahtjeva i dobre prakse u oblasti energetske efikasnosti kod institucija javnog sektora, lokalnih samouprava, velikih potrošača, profesionalnih organizacija i ostalih aktera; Poboljšanje statističkog i monitoring sistema u oblasti energetske efikasnost, naročito u javnom sektoru i Implementacija mjera za uštedu energije sa prepoznatljivim rezultatima.
Vlada je usvojila Izvještaj o realizaciji Akcionog plana za sprovođenje Strategije regionalnog razvoja Crne Gore 2014-2020, za 2018. godinu. Predstavljajuići Izvještaj istaknuto je da je u odnosu na planirana sredstva u 2018. godini, stepen realizacije Plana 94 odsto. U prethodnoj godini uloženo je ukupno 751.053,099 eura za realizaciju 552 razvojna projekta, programa i aktivnosti. Regionalna alokacija utrošenih sredstava je: za Sjeverni region skoro 340,5 mil. eura ili 45 odsto ukupno uloženih sredstava, za Središnji region oko 228,9 mil. eura – 31 odsto, a i za Primorski region oko 181,6 mil. eura, odnosno 24 odsto ukupnih ulaganja. U strukturi izvora finansiranja, najveće učešće bilježe ulaganja iz državnog budžeta – 39 odsto ukupnih ulaganja, kreditna sredstva 34 odsto i privatnog kapitala 22 odsto, dok su sredstva budžeta jedinica lokalne samouprave iznosila 3 odsto, donacija 2 odsto i fondova EU manje od 1 odsto.
Usvojena je i Informacija o stanju životne sredine za 2018. godinu, koja predstavlja prikaz i ocjenu stanja životne sredine u okviru sljedećih segmenata: vazduh, klimatske promjene, vode, morski ekosistem, zemljište; upravljanje otpadom, biodiverzitet, buka, radioaktivnost i praćenje hemikalija. Pored toga, ovim dokumentom su definisane i preporuke u planiranju politike životne sredine na godišnjem nivou.
Vlada je usvojila Izvještaj o realizaciji aktivnosti predviđenih planom pripreme ljetnje turističke sezone za 2019. godinu. U raspravi je ocijenjeno da je najveći broj aktivnosti uspješno realizovan ili se realizuje u skladu sa planiranom dinamikom.
Usvojena je Informacija o realizaciji i efektima politika u oblasti preduzetništva i biznisa za period: 01. januar – 30. jun 2019. godine, koja sadrži pregleda mjera, aktivnosti i efekata u pravcu podsticanja preduzetništva i biznisa, sa posebnim akcentom na finansijske mjere koje imaju za cilj otvaranje novih radnih mjesta, podršku mladima, ženama u biznisu i smanjenje regionalnih razlika.
Vlada je usvojila Konsolidovani izvještaj o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru Crne Gore za 2018. godinu.
Usvojen je i Izvještaj o javnim nabavkama za 2018. godinu. Podaci koji su prikazani u ovom izvještaju predstavljaju pregled sistema javnih nabavki, rezultat su prikupljenih podataka od strane naručilaca koji su dužni voditi evidencije, obrađivati podatke i dostavljati izvještaj u elektronskoj i pisanoj formi, na osnovu kojeg nadležni organ sačinjava ukupni godišnji izvještaj o javnim nabavkama. Izvještaj za 2018. godinu koncipiran je po modelu izvještavanja u zemljama članica Evropske unije i utiče na podizanje nivoa transparentnosti i efikasnosti sistema javnih nabavki za ponuđače i naručioce, a predstavlja i značajan osnov za otklanjanje eventualnih nepravilnosti. Prilikom predstavljanja ovog dokumenta navedeno je da su obveznici primjene Zakona o javnim nabavkama u 2018. godini ugovorili ukupno 535.112.568,90 eura nabavki.
Vlada se upoznala sa Godišnjim izvještajem o dodijeljenoj državnoj pomoći u 2018. godini.
Usvojen je i Izvještaj o radu Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore A.D. za 2018. godinu sa finansijskim iskazima i Izvještajem nezavisnog revizora za 2018. godinu i predlozima odluka. Ocijenjeno je da je IRF u 2018. godini ostvario zavidne rezultate. Ukupnom realizacijom od 209,4 mil. eura plan je premašen za skoro 50 odsto. Rast je ostvaren upoređujući realizaciju za prethodne dvije godine i to za 19 odsto u odnosu na 2017. godinu i čak 63 odsto u odnosu na 2016. godinu. Odobreni plasmani su namijenjeni otvaranju novih preduzeća, poboljšavanju konkurentnosti i likvidnosti privrednih subjekata, unapređenju proizvodnje i usluga orijentisanih prema izvozu kao i proizvodnje kojom se smanjuje uvozna zavisnost, finansiranju projekata a sve to sa ciljem otvaranja novih radnih mjesta kroz kontinuiranu podršku i podsticanje ubrzanog ravnomjernog privrednog razvoja Crne Gore.
Vlada je usvojila Informaciju o mjerama koje je potrebno preduzeti u cilju ublažavanja šteta nastalih usljed olujnog vjetra, 23. februara 2019. godine i odobrila pomoć za saniranje štete na 9 školskih objekata u ukupnom iznosu od 100.000 eura.
Usvojena je i Informacija o obezbjeđivanju sredstava iz Tekuće budzetske rezerve za početno finansiranje Opštine Tuzi. Tim povodom, Vlada je opredijelila sredstva u iznosu od 500.000 eura.
