“Više je nego očigledno da država mnogo ulaže u obrazovanje, ali se sav taj trud i rad višestruko vraćaju, jer je Finska jedna od najrazvijenijih zemalja na starom kontinentu, ali i u svijetu”, rekao je direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet u PKCG, Mladen Perazić.
On je na okruglom stolu pod nazivom Obrazovni sistem u Finskoj – iskustva, koji su u srijedu organizovale PKCG i Uprava za kadrova, kazao da se Finci mogu ponositi činjenicom da je u toj zemlji pojam „odliva mozgova“ praktično nepoznat.
“Filozofija njihovog obrazovnog sistema temelji se na mišljenju da svako može doprinijeti nekim znanjem ili vještinom i na njihovom razvoju se radi tokom cijelog školovanja”, naveo je Perazić.
On je kazao je da je ta tema aktuelna, jer finski učenici godinama postižu vrhunske rezultate u PISA testiranju, a nerijetko su i prvi u svijetu na brojnim takmičenjima.
Prema njegovim riječima, zbog uspješnosti obrazovnog sistema postoji veliki broj zahtjeva za finskom ekspertizom u Evropi.
Ipak, kako je naveo, finski sistem ne može da se dobije tako što će se preslikati programi i knjige, već su za uspjeh procesa najvažniji dobri učitelji i uslovi rada.
“Vrijeme će pokazati koliko smo u mogućnosti da primijenimo neke od rješenja koja su donijele benefite finskom društvu i privredi”, dodao je Perazić.
Predstavnica Uprave za kadrove, Sonja Vojinović, saopštila je da je to još jedan u nizu skupova koje dvije institucije zajednički organizuju.
“Uprava za kadrove, nakon deset godina realizacije različitih programa stručnog obrazovanja, u posljednje vrijeme se sve više okreće programima neformalnog obrazovanju. Riječ je o programima za različite kategorije službenika, kao što su menadžeri upravljanja ljudskim resursima i integriteta, te oni koji se bave strategijskim planiranjem”, rekla je Vojinović.
Koordinatorka twinning projekta Podrška upravljanja ljudskim resursima u javnoj upravi, Riita Paalanen, govorila je o strukturi obrazovnog sistema u Finskoj, organizaciji nastave i obuci nakon završetka formalnog obrazovanja, kako u kompanijama, tako i individualnom usavršavanju.
“Svako ima pravo na besplatno osnovno obrazovanje. Javni organi će garantovati da svi imaju jednake mogućnosti za druge vidove obrazovanja u skladu sa svojim sposobnostima i posebnim potrebama, kao i mogućnost da se razvijaju, a da ih u tome ne sprječavaju ekonomske teškoće, navodi se u Ustavu Finske”, kazala je Paalanen.
Obrazovanje u Finskoj, kako je dodala, razvija se u partnerstvu roditelja, djece, odnosno studenata i brojnih institucija – državnih i lokalnih uprava, udruženja nastavnika, socijalnih partnera, istraživačkih instituta.
“U obrazovnom sistemu Finske nema 'slijepih ulica'. Ukoliko se neko odluči za stručno obrazovanje nema prepreka da kasnije nastavi sa akademskim – rekla je Paalanen.
Prema njenim riječima, specifičnost finskog obrazovnog sistema je, između ostalog, fokus na učenju i podršci umjesto na testiranju.
“Nastavnici su visoko obučeni za posao u školama. U većini slučajeva se traži da imaju zvanje magistra. Oni vjeruju u ravnopravnost učenika, individualnu podršku, jačanje učenikovih kognitivnih sposobnosti, samopouzdanja i tolerancije”, zaključila je Paalanen.
