Venecijanska komisija je ocijenila da je Predlog zakona u skladu sa standardima i evropskom praksom u oblasti ljudskih prava.
Protiv pozitivnog mišljenja je bio član VK iz Srbije, a uzdržan iz BiH, odnosno iz entiteta Republika Srpska.
Venecijanska komisija ima 47 članova iz EU i 15 van evropskih i plus isto toliko zamjenika, što znači da je pozitivno mišljenje dalo 99 odsto članova.
Mišljenje će biti objavljeno u ponedjeljak na sajtu Venecijanske komisije.
Venecijanska komisija je u svom mišljenju pozdravila, kako je navedeno, „istinske napore crnogorskih vlasti“ da novim zakonom bude zamijenjen zastarjeli Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 1977.
Venecijanska komisija, takođe, ocjenjuje pozitivnim opredjeljenje da predloženim zakonom bude garantovana ne samo sloboda vjeroispovijesti, već i sloboda nereligijskih uvjerenja, pozdravljajući liberalan pristup u odredbama kojima se propisuje procedura registracije vjerskih zajednica, poštuje njihova autonomija i garantuju prava na vjersku pouku i osnivanje vjerskih škola.
U Mišljenju se pozdravlja i zakonsko rješenje po kojem registracija vjerskih zajednica nije propisana kao obavezna.
„Pristup koji je zauzet u Prijedlogu zakona i koji su vlasti zauzele je dobrodošao. Pored toga, Venecijanska komisija naglašava da dobrovoljni karakter registracije ne znači da vjerske zajednice mogu djelovati izvan pravnog sistema. U modernim demokratijama, ustavna ograničenja ovlašćenja države nad vjerskim zajednicama ne mogu se smatrati preprekom za potvrđivanje autoriteta demokratske države. Vjerske zajednice se ne nalaze iznad ili izvan nacionalnog pravnog poretka: one imaju svoje mjesto - iako posebno, garantovano i zaštićeno posebnim temeljnim pravima - u okviru tog poretka", navodi se u dokumentu.
Komentarišući pitanje imovine vjerskih zajednica, Venecijanska komisija naglašava:
„Što se tiče važnog pitanja imovine vjerskih zajednica, Venecijanska komisija razumije zabrinutost crnogorskih vlasti u pogledu uvođenja pravne sigurnosti i rješavanja pitanja moguće nezakonite/zloupotrebom izvršene registracije na ime vjerskih zajednica tokom 1990-ih godina niza vjerskih objekata koji mogu biti dio kulturne baštine Crne Gore. Tim prije zato što država, prema članu 78. Ustava, ima dužnost da štiti prirodnu i kulturnu baštinu zemlje. Venecijanska komisija pozdravlja u tom pogledu to što se rješenja predložena u ovom Prijedlogu zakona oslanjaju na dugogodišnje pravne principe crnogorskog pravnog poretka i ne zasnivaju se na ad hoc pravilima, specifičnim za ovu situaciju.“
Crnogorsku delegaciju, koja je danas bila u Veneciji, predvodili su ministar za ljudska i manjinska prava, Mehmed Zenka i generalna direktorka Direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama Žana Filipović.
Podsjetimo, u Platformi, koju je usvojila crnogorska vlada uoči današnje sjednice, se navodi da je obnavljanjem državne nezavisnosti 2006 godine, Crna Gora je dobila i pravo i obavezu da na svojoj teritoriji uredi korpus vjerskih prava i sloboda, odnosno, da normira položaj vjerskih zajednica i njihove relacije sa državom. Na ustavnom nivou to je i uradila 2007 godine, dodaje se.
„Na podustavnom nivou još uvijek je u primjeni Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica koji je usvojen 1977. godine. Ovaj zakon je donijet u socijalističkom društvenopolitičkom sistemu i dominantno je regulisao samo pravni položaj vjerskih zajednica. Danas, država Crna Gora funkcioniše u bitno drugačijim društvenim, političkim i pravnim uslovima, koji su proširili vjerske slobode, promjenili način vjerskog života, rad i organizaciju vjerskih zajednica", piše u Platformi.
Pored toga, od vremena kada je usvojen važeći zakon, međunarodne organizacije koje štite ljudsko pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, dodatno su unaprijedile standarde u ovoj oblasti.
"Ti standardi su uključeni u ustavne odredbe kao i u druge zakone koji se dijelom odnose i na slobodu vjeroispovijesti, kao i na funkcionisanje vjerskih zajednica. Crna Gora je u obavezi prema svojim građanima/kama da u skladu sa Ustavom, Zakonima i međunarodnim standardima, novim zakonom sveobuhvatno uredi ovu oblast“, navodi se u Platformi.
Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je usvojila crnogorska vlada koji predviđa da sve vjerske zajednice, među kojima je i Srpska pravoslava crkva, moraju dokazati da su prije 1918. bili vlasnici crkvene imovine, inače će im biti oduzeta.
