Prema informacijama Pobjede, luksuzna vila od 380 kvadrata, na placu od 1.412 metara kvadratnih, prodata je, preko Agencije za nekretnine Devox, za iznos od – 3.000.000 eura. Danas se u toj kući, u ulici Mihaila Mike Jankovića broj 3 (bivša Botićeva ulica), nalazi ambasada Islamske Republike Iran.
SANKCIJE Pomenuta biznis operacija većinskog vlasnika Atlas banke sa Iranom nije izazvala pozornost i djelovala je kao jedna od uobičajenih u privatnim poslovima kupoprodaje nekretnina.
Zanimljivo je, međutim, što je posao realizovan u jeku takozvanog četvrtog kruga međunarodnih sankcija prema Iranu, koje su uvedene i pooštravane više puta, još od 2006. godine, kada je tadašnji iranski predsjednik Amhadinedžad odbacio upozorenja SAD i velikih sila da se Iran ne smije baviti obogaćivanjem uranijuma. Vijeće bezbjednosti UN je 9. juna usvojilo rezoluciju 1929 kojom se potvrđuje da se Iran nije odazvao na prijašnje obaveze određene prethodnim rezolucijama, te se toj državi nameću nove sankcije. Vijeće je u rezoluciji preporučilo Iranu da prestane obogaćivati uranij, počne sarađivati sa inspektorima IAEA, te pojasni svoj nuklearni program kako ga ne bi koristio za oružje. Iako su se sankcije odnosile prvenstveno na poslove sa nuklearnim programom, blokada brojnih inostranih računa teško je pogodila ukupnu iransku ekonomiju i međunardno poslovanje.
Istovremeno, sve međunarodne finansijske organizacije i institucije upozorene su na posljedice u slučaju da se iranski novac plasira preko posredničkih računa i tako omogući ilegalna trgovina.
KO RISKIRA - PROFITIRA Kao i uvijek u takvim situacijama, blokada iranskih tokova novca bila je izazov za one koji su spremni da rizikuju mnogo radi velikog profita kroz obavljanje raznoraznih finansijskih ili berzanskih usluga. Da li je i Knežević bio jedan od onih voljnih da riskiraju i posluju sa ,,sumnjivim“ kompanijama ili osobama?
U jučerašnjem broju Pobjede otkrili smo podatak da je odbjegli crnogorski biznismen poslovao 2018. godine sa iranskom državljankom Anahitom Nasirbeik, koja se još od decembra 2014. godine nalazi na takozvanoj crnoj listi američkog Stejt dipartmenta. Duško Knežević, većinski vlasnik Atlas banke i kiparske kompanije Atlas Capital Holding Limited, uzeo je 8.500.000 eura zajma od dvije kompanije registrovane na Kipru - Middleham Limited i Xetinom Enterprises Limited.
Kao zalogu za pozajmljeni novac, Knežević je predao akcije Atlas banke u vrijednosti od oko 17.000.000 eura. Pozajmljeni novac nikada nije vratio, ali su tragovi poslovanja ostali zapisani. Da li su to svi Kneževićevi poslovi sa kompanijama ili osobama sa crne liste? Podatak o tromilionskoj kupoprodaji Kneževićeve vile govori o dugogodišnjoj saradnji tvorca imperije Atlas sa raznim predstavnicima iranske države.
Poznato je, takođe, da je upravo Knežević svojevremeno organizovao posjetu Crnoj Gori delegacije Centra za kulturu Irana. Prema nekim stranim izvorima Knežević je, svojevremeno, preko pojedinih balkanskih lobista, nudio bankarske i druge usluge pojedinim iranskim kompanijama, ali i institucijama... Te sumnje nikada nijesu dokazane i ostale su samo – spekulacije. Ali, nije tajna da međunarodni istražitelji posljednje tri godine detaljno provjeravaju berzansko i finansijsko poslovanje kompanija Duška Kneževića u inostranstvu. Poznato je i da su ustanovljene mnoge ilegalne aktivnosti.
Tako je kiparska komisija za hartije od vrijednosti oduzela februara 2017. godine – u vrijeme kada u Crnoj Gori nije bilo ni pomena o problemima Kneževićevih kompanija – dozvolu za rad investicionoj firmi Atlas Capital Financial Services, jer kompanija koja je trgovala na FOREX-u klijentima nije vratila – nekoliko miliona dolara... Čijih dolara? To vjerovatno zna samo čovjek sa potjernice Interpola koji se nalazi u Londonu.
