Predloženo je da primjedba ove odredbe zakona bude odložena na 90 dana.
To je Pobjedi potvrđeno iz Ministarstva ekonomije koje je predlagač zakona.
Direktorica Direktorata u Ministarstvu ekonomije Biljana Jakić je objasnila da će kompletan zakon stupiti na snagu osam dana od dana objavljivanja u Službenom listu, ali da odredba o radnoj nedjelji neće u narednih 90 dana.
-To smo u prelaznim i završnim odredbama definisali da bi ostavili prostor poslodavcima da se upoznaju sa detaljima i pripreme - objasnila je ona. Iz Ministarstva su objasnili da zbog neradne nedjelje nema razloga da poslodavci otpuštaju radnike jer su analize pokazale da će se promet preliti u druge dane. Podsjetimo da je prijedlogom zakona definisano da je nedjelja neradna osim izuzetaka.
Prijedlog predviđa da nedjeljom i praznicima mogu raditi apoteke, specijalizovane prodavnice ili kiosci za prodaju hljeba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme, benzinske stanice i prodavnice za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica, pijace, štandovi - tezge, vitrine i automati izvan pijaca i u pokretnim prodavnicama, prodavnice, kiosci i automati smješteni unutar zatvorenih područja autobuskih i željezničkih stanica, aerodroma i luka, štandovi i kiosci u kojima se pro daju robe za vrijeme održavanja priredbi, festivala i manifestacija, sajmova i za vrijeme javnog prikazivanja kinematografskih djela, skladištima za trgovinu na veliko - navedeno je u Vladinom dokumentu.
Tokom rasprave u parlamentu, koja je vođena u ponedjeljak, ovom zakonu je najavljena podrška pozicije i opozicije. Iz SDP su, međutim, upozorili na mogućnost da Ustavni sud obori ove izmjene zakona. -Bilo ko ko pokrene ustavnu žalbu, mislim da će je dobiti. Ne može se propisima izazivati diskriminacija - kazao je tada poslanik SDP Raško Konjević i podsjetio da je i Zakonom o radu definisano pravo zaposlenih na sedmični odmor od 24 sata, ali da je problem u njegovom nepoštovanju.
Ministarka ekonomije Dragica Sekulić prilikom rasprave u parlamentu je objasnila da se izuzeci odnose na mogućnost rada prodajnih objekata i drugih prodajnih mjesta, a sve u namjeri zaštite javnog interesa.
-Prilikom definisanja izuzetaka vodilo se računa o zaštiti javnog interesa i obezbjeđivanja nesmetanog funkcionisanja građana. Propisano je da je trgovina na malo kupovina robe radi prodaje potrošačima i preduzećima, što do sada nije bio slučaj, jer je samo obuhvatala krajnje korisnike kao fizička lica - objasnila je, između ostalog, ministarka.
