Region

Smederevska Željezara žrtva trgovinskog rata Amerike i Kine

Američki predsjednik Donald Tramp nikada nije bio u Smederevu. Kineski predsjednik Si Đinping bio je jednom.
Smederevska Željezara žrtva trgovinskog rata Amerike i Kine
RTSIzvor

Međutim, neki njihovi potezi odredili su poslovne rezultate smederevske čeličane, objavio je RTS.

Sve je počelo tako što je Amerika uvela carine na jeftin kineski čelik. Kina je uzvratila istom mjerom. Amerika je onda uvela carine i Evropi. A Evropa je, kao odgovor, uvela ograničenja za čelik iz zemalja trećeg svijeta, uključujući i Srbiju.

Tako je željezara u Smedervu postala prva srpska žrtva svjetskog trgovinskog rata između Trampa i Si Đinpinga.

Brisel nam je kvote uveo u februaru, na predlog Evrofera, moćnog udruženja evropskih proizvođača čelika. Od tada važi globalna kvota. Prema njoj sve zemlje trećeg svijeta do kraja juna mogu da izvezu samo 3,3 miliona tona čelika.

U vrijeme kada su ograničenja uvedena premijerka Ana Brnabić tvrdila je da Srbija neće biti pogođena ovim mjerama.

Profesor Radovan Kovačević kaže da je moguće da su naše vlasti imale politička obećanja.

Nova drama u čeličnom ratu

"Prema onome što smo mogli da čitamo u štampi, EU je imala neku diplomatsku formulaciju u smislu da to neće značajnije uticati na naš izvoz. Očekivao sam da nas te kvote zaobiđu na neki način. Međutim, malo smo se prevarili i nismo imali očekivan tretman. Tako da sada te kvote počinju da djeluju", ističe Kovačević.

Februarske kvote, bile su samo početak čeličnog rata u kome se Srbija našla. Nova drama dešava se sada. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u skupštinskoj raspravi oko Kosava uzgred je spomenuo i čelik.

"Mnogo me brinu najave Evrofera oko našeg čelika. Toliko me brinu da mislim da Anu (Brnabić) zamolim da izađe sa sednice i da ide da se time bavi. Jer to može da bude bukvalno pucanje, metak u čelo za našu zemlju ako na tim odlukama budu istrajavali", upozorio je Vučić.

Šta se dogodilo od februara do juna? Kineski vlasnici željezare u Smederevu shvatili su šta globalna kvota znači u praksi. Zemlje trećeg svijeta do kraja ovog mjeseca imaju pravo da izvezu ukupno 3,3 miliona tona.

Portal Analitika