''Ono što su naši preci napravili to se mora vraćati Crnoj Gori koja će distribuirati onome kome to pripada - naravno CPC. A o svemu ostalom ćemo se dogovoriti. Ja za predsjednika Mila Đukanovića, kao što svjetska štampa govori, smatram da je nasjposobniji političar Evrope. Ovo što je sada izjavio, on je to kazao nekoliko puta ali u kraćem izlaganju. On je to imao u planu i ranije. Ali to su političari, i treba da shvatimo da oni moraju govoriti na zgodnom vremenu da ne bi dolazilo do fizičkih obračuna, naročito zbog filijale SPC koja je ovdje i koja je uvijek radila na tome da se izazove nered u Crnoj Gori. Ranije nije bilo vrijeme da se saopšti crnogorskom narodu da će se vratiti crkve i manastiri. Vi znate kakva je situacija bila u Crnoj Gori. Da se nismo ovako ponašali bila bi druga Srebrenica. Mi smo sve izbjegavali sukobe. Mislim da je izabrao pravi momenat kada je to kada će stupiti na snagu'', kazao je on.
Državna imovina
Kako objašnjava Đukanović ne obnavlja crkvu, jer je ona obnovljena 92', već se radi isključivo o državnoj imovini.
''Sve do 1918. godine što je podignuto u Crnoj Gori to njoj i priapda. Sve ostalo posle 1920. godine ako je crkva napravila naravno da je to njeno, ali ćemo i tu postaviti pitanje sa kojim je to novcem pravljeno. Nećemo to moći od jednom da rješavamo ali idemo postepeno. Đukanović ne obnavlja crkvu. Ona je obnovljena još od 1993. godine a uvijek je bila prisutna kao autokefalna crkva. Srpska crkva je tek bila Berlinskim kongresom priznata kao autokefalna, i to je skupo platila, milion i 500 hiljada zlatnih franaka. Crnogorska crkva ima sva dokumenta da je to to, vjerujte ja bih prvio bio protiv nje da nije to tako. Ako nađete i jednoga arhiepiskopa ili episkopa ili monaha u vrijeme prije 1920. da je rekao da crnogorska crkva nije autokefalna ja ću prihvatiti da je to istina'', kazao je Mihailo.
Kako dalje dodaje, siguran je se Venecijanska komisija neće suprotstaviti.
''Ja sam prisustvovao Venecijanskoj komisiji kao i svim drugim vjerskim zasijedanjima. Nemate više demokratije danas u Evropi kao što postoji u Crnoj Gori. Kome smetaju ostale religije. Da ih nema mi ne bi znali da se ponašamo kao ljudi. Ovdje je dijalog važan. Zamislite da sam ja protiv muslimana koji kažu, koji za njih govore, to je lažna vjera lažnih ljudi. To ne smije da se govori. Svak ima pravo da misli kako hoće a dijalog je važan da se razumiju ljudi. Imali ste slučaj u Parizu kada je srpska crkva donijela svu dokumentaciju povodom toga da li je Srebrenica genocid ili nije. Tu su izgubili a izgubiće i ovdje'', istakao je on.
Povodom izjave mitropolita crnogorsko-primorskog, Amfilohija, da je zapanjen Đukanovićevim riječima, te da je ovo „prvi put da ateista stvara crkvu”, Mihailo kaže da su to samo priče na koje ne treba obraćati pažnju.
''Njegove riječi su kao ono iz Gorskog vijenca – ʼkažuj, babo, jesi li vješticaʼ. To proklinjanje svega i svačega. On kaže da je imao vezu sa Bogom i da su dogovorili da maknu mauzolej Njegoša i da se postavi kapela Karađorđevića. Sve so to priče izazovi. Mi smo sve to fino i polako sačekali, i to će se lako udaljiti odatle. On je prokleo i Crnu Goru, ne samo mene i Đukanovića i ostale, već sve nas, ako se ne vrati kapela Karađorđevića. Težih riječi postoji uvijek u srpskoj mitropoliji. Pogledajte Irineja i zamislite kada on kaže da je Crna Gora srpska republika. To je ono pitanje velike Srbije koje nema svijetlu budućnost. Kada oni nisu govorili grubo. Ja ne mogu mnogo u to ime da pričam niti je ugodono to da kažem. Ova saborna crkva tu imate svega i svačega. Tu su napravili pljuvaonicu gdje pominju i psovke i ubice. Uđite pa vidite šta ima na zidovima. Oni misle da sa tim mogu nešto da naprave ali ne mogu. Crnogorci znaju šta je njihovo. Ničije ne tražimo a bogomi svoje ne damo i to finim demokratskim putem kao što smo do sada i radili'', istakao je Mihailo.
Hirotonija
CPC će dobiti, novog episkopa Crnogorske pravoslavne crkve.
''On će biti četvrti i više nam ih i ne treba. Jedan episkop je u Argentini, drugi je u Beču, ja kao najstariji i sada dobijamo novog Arhemandrita koji je primio taj čin u Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi. Vjerujem da će odgovoriti pozivu'', zaključio je Mihailo.
Boris Bojović kaže da čin arhiepiskopa za njega predstavlja potvrdu 21-godišnjeg rada kao i dodatnu obavezu.
''Da budem mnogo bliži svim vjernicima i ljudima koji su u Crnoj Gori. Da nastavljam put kako sam učen od strane našeg mitropolita i crkve, da je to put tolerancije, mira, ljubavi i dijaloga među ljudima na ovim prostorima i šire. Što se tiče autokefalnosti, CPC je autokefalna, taj status je imala vjekovima i ne traži ponovnu autokefalnost već uspostavljanje evrahistijskog jedinstva sa ostalim pravoslavnim crkvama. A već je imamo sa Urajinskom pravoslavnom crkvom a preko nje i sa Carigradskom partijaršijom'', kazao je Bojović. Dana 16 juna 2019. godine, s početkom u 10.30 časova, u crkvi Svetoga Ivana Crnojevića na Cetinju, služiće se Sveta Arhijerejska iturgija na kojoj će se hirotonisati arhimandrit Boris Bojović u čin episkopa Crnogorske pravoslavne crkve. U 12,30 časova prijem i koktel u Vladinom Domu na Cetinju.
