“Trebalo nam je 16 godina da ostvarimo san novih generacija i da povratimo nešto što smo tada izgubili prije 88 godina. Nakon toga proteklo je 11 godina, pa smo postali članica NATO-a. Ne znam koliko će proteći dok postanemo članica EU, ali je izvjesno da ćemo postati prva sledeća članica EU, ja mislim da je građanima jasno da se te stvari ne mogu ostvariti preko noći, mislim da kada to procjenim da je za takve pomake koje je CG uradila kratak period“.
Petog juna 2017. Crna Gora je i službeno postala punopravna članica NATO-a i prvi vanjsko politički cilj ulazak je ostvaren, kaže Brajović.
„Kada govorimo EU treba da znamo da smo samo dvije godine posle naše nezavisnosti 2008. podnijeli kandidaturu za članstvo02:5602:59Danas je 2019. mi smo zemlja koja je lider u regionu kada se EU integracije u pitanju mi smo otvorili sem jednog sva preostla poglavlja“.
Kad je rijeć o evropskim integracijam, naša država još ima pune ruke posla, kaže predsjednik Parlamenta. Smatra da treba poštovati princip regate, i vrednovati učinak svake zemlje pojedinačno.
„Pred nama je težak zadatak, mi smo zatvorili 3 poglavlja sada moram da zatvaramo već broj poglavlja i to jeste zahtjevniji zadatak, pri tome kada ste na ovom stepenu integracije ne možete da pravite ogromne pomake naprijed ali vjerujem da ćemo posvećenim radom pokazivati i EU i našim građanima da smo posvećeni tom cilju i da bilježimo uspjehe“.
Brajović se osvrnuo i na dio opozicije, koja se više puta oglušila na pozive sa domaćih i stranih adresa, da se vrati u parlament i prekine bojkot. Nespremnost da se politički dijalog vodi prod krovom institucija zvanični Brisel nedavno je istakao i u Izvjestaju o napretku za 2019 akritike na racun ponasanja opozicionara uputio je i sef delegacije u CG Aivo Orav.
„Konstatovao sam da se taj broj poslanika koji ni danas nijesu u parlamentu a to je jedna politička partije i jedan predstavnik druge, neće ni vratiti u parlament jer smatraju da im je bolje van parlamenta, da pokušavaju da dijele lekcije vlasti i opoziciji jer onda bi odgovorima na pojedina pitanja u Skupštini gubili ili sa jednog ili drugog polja svoju podršku“.
Neophodno je kaže i da se opozicionari, uključe u rad privremenog Odbora za izborno i drugo zakonodavstvo.
„Apelujem na poslanike opozicije da se što prije vrate u odbor, kako bi definisali takve uslove da niko ne može imati primjedbi na Izborno zakonodavstvo, po kojem ćemo naredne izbore organizovati“.
Iako su postignuti rezultati inpozantni kada je riječ o spoljnopolitičkim ciljevima, neophodno je , kaže Brajović, jačati ekonomiju.
„Mislim da je centralna stvar da dobrim političkim potezima, omogućimo snažniji ekonomski razvoj jer ako imamo kontinuitet, onda se to može osjetiti na standardu građana“.
Zaključuje da bi trebali posvećeno raditi, kako bi ubrzali ekonomski rast, i pokazali da smo na pravom putu, ne samo kada je riječ o političkim već i ekonomskim reformama.
