Svjedočanstva više od 500 ribara iz devet mediteranskih zemalja o dramatičnim promjenama koje trpi Sredozemno more pod sve već im pritiskom globalnog zagrijavanja i invazivnih vrsta dio su studije objavljene u časopisu Global Change Biology.
Studija za koju su podatke evidentirali i naučnici iz Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore bazirala se, između ostalog, i na primjeni metode poznate kao LEK (Lokalno ekološko znanje), odnosno prikupljanje iskustava onih koji su na prvoj liniji susreta sa globalnim promjenama u distribuciji morske faune, a to su profesionalni ribari. Član radnog tima i koautorka studije ispred Instituta bila je dr Ana Pešić.
NEPOVRATNE PROMJENE
Kako se navodi u izvještaju IBM-a povodom objave studije u prestižnom časopisu, klimatske promjene i ljudske aktivnosti zaista izazivaju enormnu preraspodjelu živih vrsta širom planete, a na sceni je ,,velika reorganizacija života koja se može smatrati uglavnom nepovratnom“.
- Neki efekti su već vidljivi u mediteranskim obalnim područjima, uključujuć i i zaštić ena morska područja, koja moraju riješiti ovaj novi ekološki problem kako bi sačuvali prirodne ekosisteme i usluge koje nude – navodi se u izvještaju. Kako se ističe, fenomen se proteže duž ogromnih prirodnih prostora koji se mogu veoma teško pratiti tradicionalnim metodama i raspoloživim resursima i upravo u tom kontekstu važnu ulogu ima primjena LEK (Local Environment Knowledge) metode. -Kombinovanjem znanja ribara iz različitih mediteranskih zemalja istraživači daju precizne rekonstrukcije nedavnih promjena u distribuciji 75 vrsta riba.
Ovo je slučaj kod nekih autohtonih riba Mediterana - kao što su zubatica (strijelka) Pomatomus saltatrix, barakuda Sphiraena viridensis i mediteranska papigača Sparisoma cretense - koje su se proširile na sjever, iskorištavajuć i povoljnije klimatske uslove. Zatim tu su tropske vrste, kao što su mramornice Siganus luridus i S. rivulatus, napuhača Lagocephalus sceleratus i riba lav Pterois miles, koje su preplivale Suecki kanal i imaju ozbiljne ekološke i socio-ekonomske uticaje – navodi se u izvještaju više naučne saradnice u IBM iz Kotora dr Ane Pešić. Posmatranje prisustva ovih vrsta, dokumentovanje promjena u njihovoj raspodjeli i brojnosti danas je ekvivalentno svjedočenju epohalnim promjenama u našim morima.
MILENIJUMI NA MORU
Navodi se da je cilj istraživanja postignut zahvaljujuć i koordinaciji ISPRA-e, Nacionalnog instituta za zaštitu životne sredine i istraživanje Italije, i saradnji 22 istraživačke grupe Mediterana, uključujuć i Institut za biologiju mora, koji su intervjuisali, prema standardizovanom protokolu, lokalne ribare u Albaniji, Crnoj Gori, Tunisu, Grčkoj, Kipru, Libanu, Sloveniji, Turskoj i Italiji.
-Njihovo znanje se sada čuva u zajedničkoj bazi podataka koja kumulativno odgovara više hiljada godina iskustva na moru. Korišten pristup poboljšava zapažanja i znanje stručnjaka koji svakodnevno žive u bliskom kontaktu sa prirodom i njenim stanovnicima, to je znanje koje je tek nedavno prepoznala naučna zajednica i tehnički se pozvala na termin Lokalno ekološko znanje ( eng. LEK - Local Environment Knowledge) – navodi se u izvještaju.
Istraživanje je prvi put pokazalo kako LEK može biti validan instrument za monitoring na velikom geografskom nivou. -Istovremeno, ova dugotrajna studija može se cijeniti i kao odličan primjer saradnje u vremenima nevolja za naš mediteranski region. To je značajno partnerstvo između lokalnih zajednica i naučnih istraživanja koja nude nove moguć nosti za razumijevanje i upravljanje ekološkim problemima treć eg milenijuma – ističe Pešić. Studija je sprovedena u okviru evropskog projekta MPA-Adapt (finansiran posredstvom INTERREG MED programa u okviru Evropskog fonda za regionalni razvoj), uz učešć e važnih institucija koje djeluju na Mediteranu, kao što su CIESM (Mediteranska naučna komisija) i FAO (Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu).
