Politika

Posebno tijelo za izborne zakone postojalo u Rumuniji

U Donjem domu Parlamenta Italije postoji Parlamentarni odbor za radio i TV usluge, koji nadzire primjenu pravila u ovoj oblasti i može izreći sankcije u slučaju njihovog kršenja. U Donjem domu Parlamenta Njemačke postoji Odbor za nadzor izbora, imunitet i poslovnik – samo su neki od primjera iz Komparativnog pregleda koji je uradio Istraživački centar Skupštine Crne Gore
Posebno tijelo za izborne zakone postojalo u Rumuniji
PobjedaIzvor

– Parlamenti pojedinih evropskih zemalja (Belgija, Portugal, Velika Britanija, Italija, Njemačka) imaju mogućnost da formiraju posebno tijelo koje bi nadziralo primjenu zakona i drugih propisa, ali kada je u pitanju formiranje privremenog radnog tijela koje se bavi konkretno izbornim zakonodavstvom, ono je postojalo u Rumuniji od 2013. do 2015. godine – podaci su Istraživakog centra Skupštine Crne Gore.

NADZOR

Istraživački centar je, u komparativnom pregledu „Nadzor nad implementacijom zakona i drugih propisa koje donose zakonodavna tijela“, naveo da je odlukom Parlamenta Rumunije iz februara 2013. godine osnovan Zajednički odbor Gornjeg i Donjeg doma Parlamenta za razmatranje predloga u vezi sa izbornim zakonodavstvom.

Nadzor nad primjenom zakona i drugih propisa u većini zemalja obavlja se uobičajenim mehanizmima parlamentranog nadzora, odnosno u skladu sa regularnom procedurom i redovnim instrumentima parlamentarnog nadzora kao što su saslušanja, poslanička pitanja, rasprave, razmatranje izvještaja, interpelacije, peticije... (Austrija, Belgija, Bugarska, Danska, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Kipar, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo). U pojedinim parlamentima, međutim, postoji mogućnost formiranja specijalnog, savjetodavnog radnog tijela i slično, koji bi nadzirali primjenu zakona.

- Posebno tijelo za nadzor nad sprovođenjem primjene zakonodavstva postoji u Belgiji (Parlamentarni odbor za praćenje primjene zakonodavstva), Portugalu (Konferencija predsjednika parlamentarnih radnih tijela), Rumuniji (Zakonodavni savjet), Ujedinjenom Kraljevstvu (tzv. posebni odbori).

U pogledu nadzora nad sprovođenjem propisa koji se odnose na konkretnu oblast, značajno je navesti primjer Donjeg doma Parlamenta Italije, u kojem postoji Parlamentarni odbor za radio i TV usluge, koji nadzire primjenu pravila u ovoj oblasti i može izreći sankcije u slučaju njihovog kršenja. Odbor definiše pravila u vezi sa političkom komunikacijom tokom izbornog perioda, poput prezentacije političkih lidera na televiziji i radiju, informativnih programa, predstavljanja izbornih listi, učešća u debatama, intervjuima... U Donjem domu Parlamenta Njemačke postoji Odbor za nadzor izbora, imunitet i poslovnik, čije funkcionisanje je utemeljeno na odredbama Ustava i Poslovnika – navodi se u Komparativnom pregledu Istraživačkog centra Skupštine.

IMPLEMENTACIJA

Parlament Austrije, kako se navodi, može da donese odluku da implementaciju određenog zakona prati nadležno radno tijelo, što se najčešće obavlja putem izvještaja i saslušanja. Takođe, u okviru izvještaja Revizorskog suda razmatraju se pitanja implementacije zakona, iako samo iz određene i ograničene perspektive. U Donjem domu Parlamenta Francuske kontrola nad primjenom zakona spada u nadležnost osam stalnih odbora (komisija), a odredbama Poslovnika propisuje se da su dva člana zadužena da odboru podnesu izvještaj o implementaciji zakona.

Parlament u Grčkoj, kako je definisano Poslovnikom, obavlja kontrolu nad Vladom i samim tim cjelokupnom državnom administracijom. Parlament u ovoj zemlji takođe sprovodi posebnu kontrolu nad radom nezavisnih institucija (npr. agencija). Međutim, u Parlamentu Grčke ne postoji radno tijelo koje je nadležno za nadzor nad implementacijom usvojenih zakona, već se nadzor u određenoj mjeri vrši putem dostupnih sredstava parlamentarne kontrole, kao što su peticije, aktuelna pitanja, prijave za podnošenje dokumenata, interpelacije.

Donji dom Parlamenta Italije ima nadzornu ulogu nad radom Vlade putem dostupnih instrumenata. Na primjer, jedan ili više poslanika može Vladi postaviti pismeno pitanje u cilju utvrđivanja istinitosti određene činjenice, informisanosti Vlade o toj činjenici, kao i namjere Vlade da djeluje u vezi sa tim pitanjem. Takođe, postoji mogućnost postavljanja poslaničkih pitanja na plenumu i u radnim tijelima, kao i podnošenja interpelacija.

Portal Analitika