Drugog i trećeg dana zasijedanja održani su sastanci: Komiteta za odbranu i bezbjednost, Komiteta za ekonomiju i bezbjednost, Komiteta za nauku i tehnologiju, Komiteta za civilnu dimenziju bezbjednosti i Političkog komiteta. Na sjednicama komiteta delegati su razmotili Komentare Generalnog sekretara NATO i predsjedavajućeg Sjevernoatlantskim savjetom na političke preporuke koje je NATO PA usvojila u 2018. godini.
Tokom sastanka Političkog komiteta kojim je predsjedavao Lord Campbell Pittenweem iz Ujedinjenog Kraljevstva, učesnicima se obratio predstavnik Ministarstva vanjskih poslova Republike Slovačke, državni sekretar Frantisek Ruzicka izlaganjem na temu: “Sadašnja i buduća uloga NATO - Pogled iz Bratislave”, a uslijedila je rasprava o Nacrtu Opšteg izvještaja Potkomiteta o transatlantskim odnosima na temu: “70. godina NATO: Zašto je Savez neophodan” izvjestioca Gerald E. Connolly iz Sjedinjenih Američkih Država.
Tekst izvještaja navodi da se bezbjednosno okruženju u 21. vijeku posmatrano na globalnom nivou mijenja velikom brzinom, te da se NATO od završetka Hladnog rata uspješno prilagođava ovom neprestano mijenjajućem okruženju. Konstatovano je i da je u iznijetom kontekstu Savez bio ključan za konsolidaciju mira i demokratije širom Evrope i upravljanje krizama od Zapadnog Balkana do Avganistana, te da je u kontekstu obilježavanja njegove 70. godišnjice vrijedno konstatovati navedena dostignuća i razmatrati buduće smjernice kretanja.
Učesnici sastanka su ocijenili i da je trasiranje budućeg puta NATO od posebnog značaja, jer se Savez suočava s najsloženijim sigurnosnim okruženjem u svojoj istoriji, kao i vanjskim i unutrašnjim izazovima, i naglašeno da uspjeh NATO-a nije samo posljedica vojnih sposobnosti, nego i činjenice da je ova Zajednica članica počiva na zajedničkim vrijednostima, ključnim u održavanju kohezije i presudnim za dalji uspjeh. Na temelju sprovedene rasaprave, cijeneći iznijeto, učesnici sjednice su zaključili da je potrebno nastaviti sa pružanjem snažne podrške temeljnim demokratskim načelima Alijanse i jačanjem ovih vrijednosti među državama članicama, i stim u vezi razmotriti modalitete pružanja potpore demokratskim institucijama kao uslovu za nastavak proaktivnog djelovanja i za buduća članstva.
U nastavku rada sjednice učesnicima se obratio Tim Sweijs, Direktor istraživanja, predstavnik Haškog centra za strateške studije” prezentacijom na temu: ”Promjenjivi karakter savremenih konfliktnih izazova za Savez”.
Tokom sjednice Političkog komiteta razmotren je i Nacrt Opšteg izvještaja na temu: “Bezbjednost i stabilnost u Africi - Izazovi i prioriteti za NATO” Julio Miranda Calha-e iz Portugala, generalnog izvjestioca, kao i Nacrta izvještaja Pododbora za odnose NATO-Rusija”, izvjestiteljke Raynell Andreychuk iz Kanade.
U završnici rada Komiteta delegatima Parlamentarne skupštine NATO obratio se Walter Feichtinger, Brigadni general austrijskih oružanih snaga, Direktor Instituta za podršku miru i upravljanje sukobima (IFK) Nacionalne odbrambene akademije, o: “Ukrajini pod pritiskom - posljedicama za regionalnu i transatlantsku bezbjednost”, praćeno vremenom opredjeljenim za diskusiju delegate po temi.
Rad sastanka Komiteta za ekonomiju i bezbjednost pozdravnom rječju je otvorio predsjedavajući Ivans Klementjevs iz Letonije, predsjednik Odbora, a diskusiju delegata podstakle su prezentacije Erica Jones-a, direktora Evropskih i Evroazijskih Studija, profesora na programu Evropske studije i međunarodna politička ekonomija - Škola naprednih međunarodnih studija Univerziteta Johns Hopkins na temu: „Izazovi ekonomskog populizma“, i Frances G. Burwell ispred Atlantskog savjeta iz Washington-a, o: „Transatlantskom digitalnom tržištu: Saradnji i tenzijama“.
Učesnicima sjednice se potom obratila dr Paula Puskarova, Prorektor za nauku i doktorske studije na Ekonomskom Fakultetu u Bratislavi, izlaganjem na temu: „Republika Slovačka i digitalna ekonomska revolucija“, a uslijedilo je vrijeme opredjeljeno za diskusiju.
Potom je razmotren Nacrta izvještaja Pododbora za tranziciju i razvoj izvjestiteljke Ausrine Armonaite iz Litvanije na temu: „Republika Sjeverna Makedonija: političke promjene, pristupanje NATO-u i ekonomska tranzicija“, koji je za ovu priliku predstavio Michal Szczerba iz Poljske, predsjednik Pododbora.
Učesnici sjednice Komiteta za ekonomiju i bezbjednost, u nastavku, razmotrili su i Nacrt Opšteg izvještaja na temu: „Ekonomske sankcije kao oruđe vanjske politike“ Christian Tybring Gjedde iz Norveške, generalnog izvjestioca, koji istražuje ulogu sankcija u donošenju odluka na međunarodnom političkom nivou i razmatra uslove za njihovu djelotvornost.
Izvještaj navodi da su ekonomske sankcije odavno preuzele značajnu ulogu u vođenju vanjske i bezbjednosne politike, kao i da se među saveznicima NATO saveza vodi dijalog o njihovoj prikladnosti ali i efektima koji ste ovim sredstvom žele postići. Tokom rasprave na sjednici je istaknuto da u pojedinim slučajevima i sama prijetnja sankcijama koja podstiče dogovore za pregovaračkim stolom može dovesti do promjena na političkom nivou, te da se i ratni sukob nekada može izbjeći ukoliko se prijetnja iskoristi za iznalaženje diplomatskih rješenja.
U kontekstu iznijetog, delegati Parlamentarne skupštine NATO su konstatovali da prijetnja sankcijama mora biti osmišljena i definisana, sa jasno utvrđenim aktivnostima i rezultatima koje je s tim u vezi potrebno sprovesti. Takođe, potrebno je definisati uslove za njihov prekid, jer prijetnje sankcijama i predlaganje scenarija u kojima bi se mogle ukinuti predstavljaju kritičnu komponentu djelotvorne politike sankcija, koju dimenziju treba promatrati kao blisku početnoj odluci o izricanju ove mjere. Nacrt izvještaja, između ostalog, konstatuje da sankcije najbolje djeluju kada su ciljevi jasni, međunarodni konsenzus u prilog sankcijama solidan, i kada postoji i jasna mapa puta za zemlju koja je sankcionisana i koja će, ako se slijedi, dovesti do rezultata.
U završnom dijelu sjednice razmotren je Nacrt izvještaja Pododbora za transatlantske ekonomske odnose na temu: „Sjevernoamerički i evropski pristup digitalnim tržištima i kibernetičkoj bezbjednosti“ izvjestiteljke Jean-Marie Bockel iz Francuske.
Tokom sastanka Komiteta za civilnu dimenziju bezbjednosti kojim je moderirala Joelle Garriaud-Maylam iz Francuske Predsjednica, razmotren je Nacrt Opšteg izvještaja na temu „70. godina NATO: Potvrda vrijednosti Saveza“, generalne izvjestiteljke Ulla Schmidt iz Njemačke, a potom je razvijena diskusija delegata na temelju prezentacije Elisabeth Braw, Direktorice Kraljevskog instituta RUSI, na temu: „Savremeno zastrašivanje“.
Potom, učesnici sjednice su uzeli učešće u panel raspravi o „Ukrajini“, za koju priliku je prezentovan Nacrt izvještaja Pododbora za demokratsko upravljanje pod nazivom: „Ukrajina: pet godina nakon Revolucije dostojanstva“ izvjestiteljke Jane Cordy iz Kanade. U tekstu dokumenta se navodi da se pet godina nakon Revolucije dostojanstva, Ukrajina još uvijek suočava sa velikim izazovima, kako u zaštiti svoje suverenosti u odnosu na aktivnosti Rusije, tako i u ispunjavanju obaveza u reformskom procesu. Na temelju Nacrta izvještaja i rasprave koja je uslijedila je iznijeto da je Parlamentarna skupština NATO čvrsta zagovornica evroatlantskih težnji Ukrajine, i da izražava svoju punu podršku i solidarnost po ovoj ali i bliskim temama, u svojim izvještajima, rezolucijama i deklaracijama.
Tekst ovog izvještaja, kako je istaknuto, ima za cilj da još jednom potvrdi predanost Parlamentarne Skupštine NATO teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine i njenim evropskim integracijama, kao i činjenicu da njen reformski proces ne smije posustati posebno u dijelu vladavine prava i borbe protiv korupcije. Tokom rasprave, učesnici sjednice su poseban osvrt učinili i na pitanje bezbjednosnih izazova u Ukrajini, imajući u vidu ostvarene rezultate ali i ciljeve iz različitih reformskih područja projektovanih za predstojeći period.
Uslijedile su prezentacije Ambasadora Marcel Peska, Direktora OEBS-ovog Centra za prevenciju sukoba, o: „Naporima OEBS-a na promovisanju mira i stabilnosti u Ukrajini“, a zatim Jonas Ohman-a, Direktora nevladine organizacije „Plavo/žuto“, na temu: „Podrška NVO-a u Ukrajini: Protiv-hibridna rješenja“, praćeno vremenom opredjeljenim za diskusiju.
U nastavku rada sjednice razmotren je Nacrta Posebnog izvještaja na temu: „Granična bezbjednost“ Specijalnog izvjestioca Lord Jopling-a iz Ujedinjenog Kraljevstva, a prezentaciju za ovu priliku je imao i Balazs Jarabik-a, nerezidentni predavač na programu „Rusija i Evroazija“, predstavnik Carnegie Međunarodne zadužbine za mir, na temu: „Ažurirani podaci o tranzicionim promjenama u Bjelorusiji i Moldaviji“, praćenu vremenom opredjeljenim za diskusiju.
Sesiju Komiteta za odbranu i bezbjednost pozdravnim riječima otvorio je predsjedavajući Michael Turner iz Sjedinjenih Američkih Država, a diskusiju delegata u okviru panela podstakao je predstavnik Ministarstva odbrane Slovačke Republike Peter Gajdoš, ministar, izlaganjem na temu: „Nacionalni odbrambeni interesi Slovačke: bliski i dugoročni izazovi“.
Uslijedila je prezentacija Elisabeth Braw, Direktorice na Kraljevskom Institutu zajedničke službe, o: „Savremenom zastrašivanju“, a potom Katarzyne Kubiak, političke saradnice, predstavnice Evropske mreže voditelja na temu: „Propast INF - implikacije za evropsku bezbjednost“.
Potom su delegati Parlamentarne skupštine NATO razmotrili Nacrt Opšteg izvještaja na temu: „Nova era za nuklearno odvraćanje? Modernizacija, kontrola naoružanja i savezničke nuklearne snage“, generalnog izvjestioca Joseph A. Day-a iz Kanade, koji konstatuje da politika NATO dosljedno ostaje pri stavu da odbrana i odvraćanje uključuju kombinaciju nuklearnih, konvencionalnih i raketnih odbrambenih sposobnosti, te da kao rezultat iznijetog, nuklearno oružje ostaje središnji dio politike NATO-a.
Izvještaj, u kontekstu ponovnog fokusiranja na nuklearne sposobnosti kako u Savezu tako i u cijelom svijetu, pravi osvrt na aktuelni položaj NATO-a s tim u vezi, i naglašava izazove održavanja djelotvornog globalnog režima neširenja oružja u vrijeme u kojem sve nuklearne sile širom svijeta ulažu u modernizaciju, a negdje i širenje svojih nuklearnih sposobnosti.
U nastavku rada sjednice Komiteta za odbranu i bezbjednost učesnici sjednice su upoznati sa Nacrtom izvještaja Pododbora za transatlantsku odbranu i bezbjednosnu saradnju na temu: „Rastuća bezbjednost Sjevernog Atlantika“, izvjestioca Nicholas Soames-a iz Ujedinjeng Kraljevstva.
Završni dio sjednice Komiteta za bezbjednost i odbranu obilježile su prezentacija dr.Ulrich Pilster-a, službenika za politička pitanja, predstavnika NATO „Avganistan u 2019: Mir, politika i bezbjednost“, a potom Nacrta izvještaja Pododbora za buduće bezbjednosne i odbrambene sposobnosti na temu: „Vježbe NATO - Razvoj i naučene lekcije“ izvjestiteljke Lare Martinho iz Portugala.
Početak sjednice Komiteta za nauku i tehnologiju, obilježila je pozdravna riječ predsjednice Marije Martens iz Holandije, praćena panel diskusijom o: „Budućnosti mjera za izgradnju povjerenja i bezbjednosti, i kontrole naoružanja u okviru OSCE“, koju je za ovu priliku izlaganjem otvorio Lukáš Parízek, Državni sekretar ispred Ministartsva vanjskih poslova Republike Slovačke, koji je za ovu priliku u okviru teme posebno predstavio „Perspektivu slovačkog predsjedavanja OSCE“.
Potom se učesnicima sjednice prezentacijom obratio dr. Pavel Zuna, Direktor Kancelarije za podršku saradnji NATO (CSO) iz Pariza, na temu: „NATO STO Kolaborativni program rada – održavanje granice nauke i tehnologije“, a potom razmatranje Nacrta posebnog izvještaja na temu: „NATO u Cyber dobu: jačanje bezbjednosti i odbrane, stabilizacija odvraćanja“, izvjestiteljke Susan Davis iz Sjedinjenih Američkih Država, praćeno vremenom opredjeljenim za diskusiju.
Potom su delegati Parlamanetarne skupštine NATO razmotrili Nacrt posebnog izvještaja na temu: „Vještačka inteligencija: implikacije za oružane snage NATO“ izvjestioca Matej Tonina iz Slovenije. Uslijedila je rasprava o Nacrtu posebnog izvještaja na temu: „Anti-podmorski rat NATO-a: obnova sposobnosti, priprema za budućnost“, izvjestiteljke Leone Alleslev iz Kanade, koji je za ovu priliku predstavio Njall Trausti Fridbertsson iz Islanda. Izvještaj konstatuje da povećano prisustvo ruskih podmornica treba da predstavlja predmet pažnje političkog i vojnog rukovodstva Saveza, posebno imajući u vidu da su one, počev od Prvog svjetskog rata, kritične prijetnje civilnim i mornaričkim brodovima uslijed sposobnosti tihog kretanja i brzine koju mogu razviti, te mogućnosti zatvaranja strateških pomorskih čvorova.
Na ovaj način, kako je istaknuto, podmornice mogu uskratiti projekciju mornaričke moći i poremetiti kritične morske linije komunikacije, a opremljene krstarećim raketama za napad na zemlji, mogu držati i kritične tačke pod rizikom i u tom djelu. Na temelju teksta dokumenta i rasprave koja je uslijedila, delegati Parlamentarne skupštine NATO su zaključili da „Anti-podmorski rat NATO“ izaziva kontinuiranu potrebu za prilagođavanjem sa posebnim osvrtom na posjedovanje adekvatnih sposobnosti i razvijanje novih tehnologija te podršku saveznicama za prepoznavanje ovog značajnog pitanja.
U završnici rada sjednice Komiteta za nauku i tehnologiju realizovana je panel diskusija na temu: „Kineski izazov nauci i tehnologiji“, koju su izlaganjima otvorile Helena Legarda, naučna saradnica, predstavnica Mercator Instituta za studije o Kini (MERICS) iz Berlina, Njemačke o: „Potrazi za naprednom tehnologijom dvojne namjene i njezinim implikacijama“, a potom Jan-Peter Kleinhans, direktor projekta Bezbjednost internet stvari, predstavnik Stiftung Neue Verantwortung (SNV).
Delegaciju Skupštine Crne Gore koja učestvuje u radu Proljećnog zasijedanja Parlamentarne Skupštine NATO čine Obrad Mišo Stanišić i Genci Nimanbegu.
Zasijedanje Parlamentarne skupštine NATO 2019. sjutra nastavlja rad plenarnom sjednicom.
