Izvještajem je obuhvaćen period od 1. novembra 2018. do 30. aprila 2019. godine tokom koga je praćena aktivnost poslanika, poslaničkih klubova kao i kontrolna funkcija Skupštine.
Od 1. novembra prethodne do 30. aprila ove godine, održano je 11 sjednica na kojima se raspravljalo o 99 zakona i drugih akata.
“U polugodišnjem periodu poslanici su na plenumu zasijedali nepunih 20 radnih dana ili ukupno 166 sati, pri čemu su najduže radili u novembru – osam radnih dana, a najmanje u februaru – samo sedam sati. Samo 23 poslanika je aktivno učestvovalo u radu plenuma, a čak 30 odsto poslanika koji su učestvovali u radu Skupštine bili su vrlo rijetko aktivni, i spadaju u neaktivnu grupu poslanika kada je u pitanju rad na plenarnim sjednicama”, ističe Mirjana Batizić, saradnik Parlamentarnog programa.
Kako su dodali, od prvih pet najaktivnijih poslanika dva dolaze iz poslaničkog kluba Socijaldemokratske partije (SDP) i to Raško Konjević i Ranko Krivokapić.
Iz Posebnog kluba poslanika među najaktivnijim poslanicima našao se Aleksandar Damjanović, a iz kluba Socijaldemokrata i Liberalne partije (SD i LP) Andrija Popović.
Na petom mjestu po aktivnosti je poslanik iz poslaničkog kluba Bošnjačke stranke, Koalicije „Albanci odlučno“ i Hrvatske građanske inicijative (BS, Koalicija „Albanci odlučno“ i HGI) Genci Nimanbegu.
Najaktivniji poslanik u posmatranom periodu bio je Raško Konjević (SDP), čiji indeks aktivnosti je 4,70, dok su poslanici Nedžad Drešević i Džavid Šabović imali indeks aktivnosti 0,00 što znači da nisu imali nikakvu aktivnost na plenumu.
Među poslaničkim klubovima najaktivniji je poslanički klub SD i LP, zatim slijede poslanički klub SDP-a i Posebni poslanički klub koji dijele drugo mjesto po aktivnosti, na trećem mjestu je poslanički klub DPS-a, a na četvrtom poslanički klub partija manjinskih naroda.
Slijedi poslanički klub DF-a, dok je na poslednjem mjestu klub SNP-DEMOS.
“U proteklih pola godine skupštinski odbori su organizovali šest kontrolnih i 16 konsultativnih saslušanja. Na njima je saslušano 86 osoba”, navodi Mirjana Batizić.
Kroz korišćenje kontrolnih mehanizama, tokom ovog izvještajnog perioda usvojeno je 28 zaključaka koji su obavezujući za izvršnu vlast i druge institucije.
“Međutim, polovina tih zaključaka je uopštena i njihovo sprovođenje nije moguće pratiti, 46 odsto zaključaka su donekle mjerljivi, dok su samo u četiri odsto definisane konkretne obaveze institucija. Skupština nema sistem praćenja realizacije zaključaka, što značajno smanjuje njene kapacitete obavljanja Ustavne dužnosti kada je kontrolisanje rad izvršne vlasti u pitanju”, zaključila je Batizić.
