Klinički centar Crne Gore je za posljednjih deceniju postao reprezentna zdravstvena ustanova, zahvaljujući stručnosti i posvećenosti zaposlenih i senzibiletu države, kao i brizi o zdravlju cjelokupne populacije, kazao je za Novu M, direktor Kliničkog centra Crne Gore Jevto Eraković. Dodaje da je urađeno mnogo na unapređivanju zdravlja i primjeni novih tehnologija u dijagnostici i liječenju.
„U KCCG danas se u odnosu na 2006. uradi 3.500 operacija više, hospitalizujemo preko 9.000 hiljada pacijenata više... uradimo više od 7.000 hiljada pregleda magnetne rezonance, preko 150 hiljada više ambulantnih pregleda nego 2006. i preko 360 hiljada ambulantnih usluga“.
Nova M: Koje nove dijagnostičke procedure su urađene i uvedene u KCCG?
„Možemo da konstatujemo da smo uveli preko 250 procedura koje do sada nijesu rađene u KCCG, prateći savremene trendove u medicini i upoređivajući se sa uspješnijima od nas. Cilj je da KC bude referentan centar u kome će usluge tražiti ne samo građani iz CG nego i pacijenti iz regiona“.
Brojke govore koliko je kvalitet i kvantitet dostupnosti zdravstvene usluge prema građanima veći, istče Eraković.
„Broj pacijenata upućenih na liječenje izvan CG, koji nije mogao da se obavi u KCCG, manji je za 3 i po hiljade pacijenata godišnje, što govori da svi ti pacijenti na kvaliteniji i bolji način mogu da se liječe u KCCG“.
Nova M: Kako krovna zdravstvena institucija u Crnoj Gori stoji sa kadrovskim kapacitetima?
„Mi u ovom trenutku imamo više oko 50 subspecijalista nego 2006. 30-tak više specijlista i najvažnije stotinjak specijalizanata, više nego 2006. Dakle vidi se napredak u jačanju kadrovskih kapaciteta“.
Nova M: Koje su manjkavosti našeg zdravstvenog sistema i na čemu bi trebalo raditi?
„Neophodno je prostorno proširiti KC izgradnjom novih infrastrukturnih objekata u krugu KC. Mogu vam najaviti u skorijem periodu ćemo raditi rekonstrukciju interne klinike, stomatolške poliklinike i klinike za plastičnu hirurgiju. A ono što su kapitalne investicije što država investira i planira jeste izgradnja Klinike za infektivne i kožne bolesti a takođe i Klinike za psihijatriju“.
Eraković kaže da kvalitet usluge ne bi bio moguć bez podrške države koja je prepoznala značaj razvoja zdravstvenog sistema. Te da je budžet za zdravstvo od 2006. do 2019. veći za 50 odsto.
