Izabrani doktor ubuduće će, ako ne bude imalo termina za skener u Kliničkom centru u roku od mjesec, pacijentu moći da ponudi ovu medicinsku uslugu u nekoj opštoj bolnici u drugom gradu gdje bude mjesta - kazala je za Pobjedu pomoćnica ministra zdravlja Vesna Miranović.
Termini će biti dostupni u opštim bonicama - Berane, Pljevlja, Bijelo Polje, Nikšić, Kotor i Bar, dok se za Specijalne bolnice Risan i Brezovik priprema platforma za otvaranje termina za zakazivanje. U pripremi je i prostor za instalaciju CT-a u Opštoj bolnici Cetinje.
- Na taj način biće trajno riješeno brzo zakazivanje pacijenata za CT dijagnostiku. Prošla godina obilovala je problemima u pravovremenom pružanju usluga u oblasti CT dijagnostike. Dotrajala oprema koja više nije bila u stanju da odgovori naraslim potrebama, a dolazak nove čija je montaža dugo trajala, zatim obuka ljekara i tehničara za rad na novim aparatima, dovela je do toga da je na Klinički centar pravljen ogroman pritisak, a vrijeme čekanja na skener postalo je znatno duže nego obično. Srećom, ti problemi su iza nas – kazala je Miranović u razgovoru za Pobjedu.
Termini
Komentarišući to što izabrani doktori često pacijentima kažu da nema slobodnih termina, dok specijalisti tvrde drugačije, naša sagovornica kaže da su nakon analize došli do zaključka da postoje termini za specijalističke preglede u opštim bolnicama i Kliničkom centru ,,koji nijesu dostupni izabranim doktorima“. - To su takozvana „zamračena“ polja u zakazivanju koja su specijalisti koristili da po sopstvenom nahođenju zakazuju pacijente.
Pacijenti bi dobijali preporuku da će biti pregledani, ako donesu uput sa primarnog nivoa, bez zakazanog termina. To je pacijente dovodilo u neravnopravan položaj zato što su neki od njih uzaludno dolazili kod svog izabranog ljekara čekajući dodatne termine, dok su drugi pravili pritisak na izabrane ljekare da im po svaku cijenu daju uput bez termina u sistemu elektronskog zakazivanja. To je dovelo do samovoljnog formiranja paralelnog sistema zakazivanja – kazala je Miranović.
Kako bi riješili taj, ali i ostale probleme koji su nastajali prilikom zakazivanja, Ministarstvo zdravlja je u saradnji sa opštim bolnicama, Kliničkim centrom i Fondom za zdravstveno osiguranje, pristupilo izradi jedinstvene platforme za elektronsko zakazivanje specijalističkih pregleda na godišnjem nivou. To, kako objašnjava Miranović, znači da će izabranim ljekarima biti dostupni za zakazivanje svi specijalistički pregledi za period od godinu, odnosno biće obezbijeđeni termini u kontinuitetu, ,,koji ne smiju da zavise od odsustva nekog specijaliste sa posla, niti pravljenja rasporeda za dežurstva za sljedeći mjesec“.
- Zato će naziv specijalističkog kabineta biti naslovljen na „specijalistu u ambulanti“ i u slučaju izostanka nekog od ljekara, drugi će preuzeti pacijente. Razlog za ovakvu odluku leži u činjenici da Ministarstvo zdravlja dosljedno zagovara koncept kontinuiteta pružanja zdravstvenih usluga i dostupnosti zdravstvene zaštite i efikasnost u angažmanu raspoloživog kadra - naglašava ona. Nova platforma, prema riječima Miranović, omogućava da svi raspoloživi termini budu dostupni izabranim ljekarima, da svi pacijenti dobiju uput za termin za specijalistički pregled.
Uvođenje reda - To unosi red i svim pacijentima pruža iste mogućnosti. Specijalisti na sekundarnom i tercijarnom nivou će na bazi nove platforme imati mogućnost da sami sebi zakazuju prvi kontrolni pregled, ali za pacijenta koji je već prepoznat u sistemu elektronskog zakazivanja, a ne nasumično, bez ikakvog reda – poručila je Miranović, naglasivši da namjera da se propusti u organizaciji rada pojedinih rukovodilaca zdravstvenih ustanova pripišu elektronskom zakazivanju nije uspjela.
- I građani su shvatili da je elektronsko zakazivanje infromatički alat i ništa više. Ono ne može da zamijeni lošu organizaciju rada, ali je nepogrješivo otkriva. Jednostavnije rečeno: kada ima termina za specijalističke preglede elektronsko zakazivanje savršeno funkcioniše. Kada termina nema, sistem je u kolapsu. Zato ne odustajemo od mogućnosti koje pruža elektronsko zakazivanje – dodala je ona.
Konzilijum za magnet biće svakog radnog dana
Miranović je saopštila da sistem centralnog zakazivanja kada je u pitanju magnetna rezonanca nije prepoznavao prioritetne pacijente, kao recimo one sa malignom bolešću, te da su iz tog razloga predložili da pacijenti ubuduće dobijaju upute za Konzilijum za magnetnu rezonancu u KCCG koji će biti u trajnom zasijedanju.
- To znači da pacijenti mogu istom pristupiti u bilo koje vrijeme u toku radnog vremena, svakog radnog dana, a da će ljekari odluke o prioritetima u dijagnostici donositi odmah i o terminu zakazanog pregleda neposredno obavijestiti pacijenta - kazala je Miranović. Konzilijum za sebe, kako objašnjava, zadržava pravo da pacijente koji nijesu u prvoj liniji prioriteta zakaže pregled i u terminima za dva do tri mjeseca da bi za prioritetne pacijente uvijek bilo dostupnih termina.
- Imaće obavezu da procjeni potrebu za kontrolnim MR snimanjima naručenim u privatnim ordinacijama. Klinički centar se obavezao i da će „proizvesti“ 18.000 MR pregleda godišnje, nešto više nego što je prosječna godišnja potreba pacijenata za MR dijagnostikom (od 2015. do 2018. prosječno je na godišnjem nivou obavljeno 17.600 pregleda), što će smanjiti odlivanje novca iz budžeta javnog zdravstva - navela je Miranović.
Zakazivanje pregleda unutar iste specijalnosti
Na pitanje, da li će inovirana platforma olakšati izabranim ljekarima zakazivanje pregleda kod specijalista, Miranović ističe da je planirano da se tehnološkim unapređenjem omogući ljekarima u Kliničkom centru i u opštim bolnicama da kroz elektronsku platformu mogu sljedeći pregled zakazati sami sebi.
- Planira se omogućavanje zakazivanja pregleda unutar iste specijalnosti. Tako će, na primjer, kardiologu biti omogućen uvid u vrijeme čekanja na eho srca, ergometriju, holter, pa neće biti u prilici da kontrolni kardiološki pregled sa naručenim pretragama iz naznačenih kategorija zakaže prije nego se iste obave u realnom vremenu. Na taj način će se spriječiti naručivanje kontrola sa mnoštvom u praksi neostvarivih zahtjeva specijalističkih pretraga koje pacijente „bacaju“ direktno u „zagrljaj“ privatnih ordinacija, u kojima nerijetko rade upravo oni ljekari koji preglede naručuju – naglašava Miranović.
Na taj način će ljekarima na primarnom nivou, kako je dodala, ostati dovoljno vremena da se bave svojom osnovnom djelatnošću, preventivnim aktivnostuma, koje imaju dalekosežne pozitivne efekte na zdravlje stanovništva, prepoznajući sklonost ka razvoju bolesti, a ne liječenje same bolesti i posljedica njenog djelovanja.
