- Još jednom kategorički negiramo mogućnost zvaničnog učešća ruske strane u inkriminisanim pokušajima organizovanja nezakonitih radnji i smatramo da su takve optužbe neosnovane. Sudsku odluku smatramo prvenstveno elementom oportunističke unutrašnje političke borbe čiji je cilj eliminisanje protivnika aktuelne vlasti. Taj neprijateljski korak može samo pogoršati negativne rusko-crnogorske odnose, koji su već na najnižoj tački u njihovoj čitavoj istoriji – navode iz ruskog ministarstva.
Novinar i dopisnik ruskog Komersanta Genadij Sisojev za Prvu TV je kazao da je zvanični Kremlj ostao pri tvrdnji da ruska država nije umiješana u događaje iz oktobra 2016. godine u Crnoj Gori. U reagovanju dvije sedmice nakon prvostepene presude, u kojoj su dva ruska državljanina dobila ukupno 27 godina zatvora za krivična djela stvaranje kriminalne organizicije i terorizam u pokušaju, oni, međutim, ne negiraju mogućnost nezvanične umiješanosti.
- Prvo, nema umiješanosti zvanične Rusije u bilo šta, a drugo - Rusija faktički indirektno priznaje da su neke protivpra vne radnje postojale – kazao je Sisojev za Prvu.
U saopštenju ruskog MIP-a navodi se i da sudsku odluku vide kao pogodan element unutarpolitičke borbe. To, kako kaže Sisojev, ne treba da iznenađuje jer je, podsjeća, Rusija politički i finansijki podržavala Demokratski front. Reagovanje MIPa uslijedilo je na zahtjev agencije EurAisa Daily.
Ruski MIP ne pominje imena dvojice osuđenih državljana te zemlje, ali su to učinili novinari portala.
- U pitanju te agencije, koja je dosta bliska ruskim vlastima, taj portal pominje Šišmakova. To je na neki način indirektno priznanje da je upravo Šišmakov, koji je došao u Srbiju kao Širokov, bio involviran u neke nedozvoljene aktivnosti – rekao je Sisojev.
Trinaest optuženih koji su se teretili za planiranje više terorističkih akcija na dan parlamentarnih izbora 2016. godine 9. maja su u Višem sudu oglašeni krivim i osuđeni na ukupno 69 godina i sedam mjeseci zatvora.
Agenti ruske obavještajne službe GRU Eduard Šišmakov i Vladimir Popov osuđeni su na 15, odnosno 12 godina zatvora za krivična djela stvaranje kriminalne grupe i terorizam u pokušaju.
Bivši šef srpske žandarmerije Bratislav Dikić osuđen je na osam godina, dok su Nemanja Ristić i Predrag Bogićević dobili po sedam godina za stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju putem pomaganja.
Za pripadništvo kriminalnoj organizaciji koja je pokušala teroristički napad lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su na po pet godina, Branka Milić tri godine, Srboljub Đorđević, Milan Dušević, službeni vozač DF-a Mihailo Čađenović dobili su po godinu i šest mjeseci, Dragan Maksić godinu i devet mjeseci, dok je Kristina Hristić osuđena uslovno na godinu.