“Zakon o slobodi vjeroispovijesti, kada ga parlament potvrdi, biće veliki korak naprijed za demokratiju i osnovna ljudska prava i slobode. Kada takvom konceptu dodate obilježja očuvanja kulturnog identiteta i tradicije našeg naroda, i principe kojima se na temelju slobode i jednakosti uređuju odnosi države i vjerskih zajednica, onda sam uvjeren da pred sobom imamo istorijsku priliku da ova pitanja stavimo tamo gdje pripadaju. Što se tiče njegove primjene, državaće imati i snage i odlučnosti da ga sprovede u život, kakva god bila i odakle god dolazila eventualna protivljenja”, kazao je premijer u intervjuu za Pobjedu.
Kako je istakao, Crna Gora danas i Crna Gora prije obnove nezavisnosti ne liče jedna na drugu.
“I to u korist današnje Crne Gore. Dakle, nema istine u ocjenama da je naša politika ostala dužna predreferendumskoj Crnoj Gori, a ni onoj poslije referenduma. Građanima smo obećali državu, i obnovili smo nezavisnost. Deklaracijom o nezavisnosti, članstvo u NATO i integraciju u EU, definisali smo kao ključne ciljeve državne politike. Već smo dvije godine punopravna članica NATO i predvodnik u procesu učlanjenja u EU. Dakle, i ova obećanja smo ispunili. Obećali smo građanima viznu liberalizaciju i danas naši građani i privrednici uživaju slobodu kretanja i putovanja u okviru Šengen zone. Najbrže rastuća smo ekonomija sa najvećim standardom u regionu van zemalja EU”, navodi Marković.
Istakao je da se vlasti može prigovoriti dosta toga s pravom, posebno kada je u pitanju standard građana i njihova potreba da žive bolje.
“Ali posvećenost državi, njenom suverenitetu i samostalnosti, da bude svoja i sama odlučuje o svojoj budućnosti sigurno ne! Prljava kampanja protiv vlasti, ogovaranje sopstvene države na svakom mjestu i svakoj prilici je, u stvari, politički napor da – Crne Gore ne bude”, dodaje Marković.
Upitan zašto crnogorska država nije bila u stanju da ukloni nelegalno sagrađenu limenu crkvu na Rumiji, a sada nema snage da ukloni krstionicu u moru kod Tivta ili nelegalno sagrađeni objekat u Dajbabama, Marković ističe da je to suviše naivno i laičko promišljanje svih koji to spočitavaju.
“Vlada ovom pitanju prilazi sa punim senzibilitetom kako se ne bi pojačavale podjele u zemlji među pravoslavnim stanovništvom. Društvena kohezija nam je cilj i potrebno nam je strpljenje da bismo ga postigli. Naravno da nećemo dozvoliti da se na državnom ili zemljištu vjerskih zajednica, suprotno zakonu, grade vjerski objekti samo zbog toga što je to zapelo za oko nekom svešteniku. Zbog toga i donosimo Zakon o slobodi vjeroispovijesti, da bi se vjerskim zajednicama utvrdila prava ali i obaveze, jer je sada u primjeni onaj iz 1977. godine”, ističe Marković.
Najvećim uspjehom Vlade u ove dvije godine smatra investicioni zamah na sjeveru.
“Prvi rezultati u ove dvije godine na tom planu već su vidljivi. Zbog toga je završetak prioritetne dionice auto-puta i nastavak radova na sljedećim od presudne važnosti za razvoj sjevera i zemlje u cjelini. Već vidljiva zimska skijaška infrastruktura, projekat Đalovića pećine koji napreduje, otvaranje fabrike kisjele vode, razvoj poljoprivrede su rezultati koji me posebno raduju i motivišu”, dodao je Marković.
A na pitanje šta je njegovom kabinetu zadalo najveće probleme, predsjednik Vlade tvrdi da je to nespremnost opozicije da doprinosi političkoj, društvenoj i razvojnoj koheziji.
“Zapanjujuća je dosljednost u bojkotovanju institucija i pokušaji blokade rada istih. Pristup negacije i želje da bude svima gore, da država bude na koljenima da bi je onda oni navodno podizali je teško razumljiv. Mislim da vlada koju predvodim radi dobar posao. Ali to nije njen maksimum. Nema pravog rezultata, niti promjene načina razmišljanja o državi i njenim prioritetima, bez dijaloga i približavanja stavova upravo o tim pitanjima. Vjerujem da to vrijeme dolazi, a onda će i ovoj a i svakoj drugoj vladi zadatak biti lakši, a rezultati vidljiviji”, zaključio je Marković.
