Svi vjerski objekti koji su bili imovina Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti i pripajanja Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 1918, a koji kasnije nijesu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice biće prepoznati kao državna imovina. To je predviđeno Predlogom zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je usvojila Vlada. Zakon na jasan i transparentan način rješava pitanje državne imovine što je od posebnog značaja ,smatra Stevo Vučinić iz Crnogorske pravoslavne crkve.
“Treba da riješi pitanje nezakonito ispisane imovine crkvene sa države Crne Gore na Srpsku pravoslavnu crkvu to je od prilike 12 kvadratnih km teritorije . Dobar dio je na primorju ogromne vrijednosti procijenjena oko milijardu eura . To je više desetina manastira i više stotina crkava dakle to je kompletna kulturna baština CG. To je depozit kulture,tradicije crnogorske nacije ,države i naroda i pitanje i pitanje indetiteta. “
Ovim pravnim aktom Crnogorska pravoslavna crkva riješiće svoj status,ističe Vučinić.
“On ne samo što rješava pitanje imovine nego i CPC vraća status domicino crkve sa svim konsekvencama koje podrazumijevaju za jednu domicinu crkvu . Sa tim se naravno SPC neće tako lako neće pomoriti i upravo je ona pokrenula i napanula državu i spolja i iznutra. Od njegovog rješenja zavisi da li će ova zemlja biti suverena ili će biti beogradska kolonija. “
Povodom usvajanja ovog prijedloga Zakona kontaktirali smo i protojereja SPC-a Velibor Dzomic. On međutim nije bio raspolozen da da izjavu za našu televiziju. Poslanici pak razlicito tumače usvojeni prijedlog zakona. Poslanik DPS-a Danijel Živković smatra da je ovaj pravni akt u potpunosti usaglašen sa svim međunarodnim standardima. Živković pojašnjava i dio akta koji se tiče državne imovine,koji najviše i interesuje vjerske zajednice.
“Da je ovo pitanje državne imovine riješeno na taj način da pitanje vjerskih objekata koji su bili imovina države CG prije gubitka njene nezavisnosti a koji nijesu na odgovarajući pravni način u svojinu neke vjerske zajednice sada će biti prepoznati kao državna imovina .”
Živković očekuje da se taj pravni akt, nakon rasprave na skupštinskim odborima, na plenumu i usvojiti.
“Vjerujem da imamo sasvim dovoljno kapaciteta u ovom momentu da nakon rasprave i ovaj zakon usvojimo.”
Nezavisni poslanik Aleksandra Damjanović smatra da bi Vlada trebalo bolje da uredi prijedlog zakona o slobodi vjeroispovjesti posebno u onom dijelu koji se tiče državne imovine.
“Očekujem da se zastane sa procedurom vezanom sa usvajanjem ovog akta da se obave razgovori neophodni sa predstavnicima tradicionalnih crkava i vjerskih zajednica kako bi se došlo do rješenja koja ne bi dijelila i onako podijeljenu CG imajući u vidu opštu političku situaciju ako bi se ovakav zakon usvojio u ovakvom obliku kako je i predložen ili kakav će biti predložen parlamentu mislim da bi onda imali velikih problema.”
Kako je ranije saopsteno iz Vlade Prijedlog zakona je utvrđen na bazi Nacrta iz 2015. godine, nakon razmatranja više stotina stranica komentara, diskusija na brojnim javnim skupovima i iscrpnih pojedinačnih konsultacija sa vjerskim zajednicama.
