Zakonom je definisano da rezervni sastav čine oficiri, podoficiri i vojnici.
Predviđeno je da su lica u službi u Vojsci obavezna da učestvuju u odbrani država NATO saveznica.
Prema zakonu, službenom licu u Vojsci prestaće služba ukoliko odbije učešće u NATO misiji u inostranstvu.
Profesionalnom vojnom licu prestaje služba u Vojsci ako ne stupi na dužnost formacijskog mjesta na koje je postavljeno, odbije učešće u međunarodnim snagama u inostranstvu u koje je upućen u skladu sa zakonom kojim se uređuje upotreba jedinica Vojske u međunarodnim misijama i ukoliko ne završi obuku za samostalno vršenje dužnosti svog formacijskog mjesta.
Izmjenama zakona propisuje se da profesionalno vojno lice po ugovoru kome prestane služba u Vojsci bez svoje krivice ima pravo na otpremninu u visini od petnaestostrukog iznosa bruto zarade.
Predviđeno je i da civilno lice može nositi i upotrebljavati oružje i vojnu uniformu u uslovima ratnog ili vanrednog stanja, kao i za vrijeme obuke, vojne vježbe, pripravnosti ili kontrole borbene spremnosti, ako su obučeni za to.
Izmjenama se prvi put uvode počasni činovi, koji se mogu dodjeljivati građanima Crne Gore koji su bili oficiri VCG ili vojski ranijih država, zbog zasluga za razvoj odbrane.
Prijedlogom zakona, u cilju poboljšanja operativnosti, preraspodijeljene su nadležnosti ministra odbrane i načelnika Generalštaba Vojske, kao i novi djelokrug poslova Generalštaba.
Novim izmjenama, osim Dana Vojske, koji se obilježava 7. oktobra, predviđeno je da svoj dan imaju Mornarica, vazduhoplovstvo i kopnena vojska.
Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Marta Šćepanović rekla je da se zakon koji je donesen prije dvije godine efikasno promjenjuje i dodala da vjeruje da će ove izmjene biti sprovedene u praksi kako treba.
Ona je kazala da će svi "politički pokušaji da se na Sinjajevini ne pravi vojni poligon ostati samo na političkim pokušajima i priči".
“Građani znaju šta je najbolje za njih”, rekla je Šćepanović.
Poslanik Demokratskog fronta Nebojša Medojević rekao je da se izmjenama propisuje obaveznost učestvovanja vojnika u »ofanzivnim, ratnim misijama NATO saveznika«.
On je kazao da je to opasan presedan jer, kako je naveo, Crna Gora nije postala članica NATO-a voljom građana, već političke elite.
Medojević smatra da je zakon suprotan članu 9 Evropske konvencije o ljudskim pravim i pitao da li crnogorski vojnici imaju pravo da se pozovu na prigovor savjesti, ako se iz moralnih razloga ne slažu sa intervencijama.
“Uvodi se obaveza da ko odbije da učestvuje u ratnim opracijama NATO-a dobija otkaz i protiv smo takvog rješenja. Smatramo da se krše ljudska prava, da Vlada rizikuje živote crnogorskih građana, ne radi očuvanja teritorijalnog integriteta, suverentiteta, mira i bezbjednosti države Crne Gore, već avanturističkih pokušaja globalnih bankarskih fašista”, rekao je Medojević.
Poslanica Anka Vukićević pitala je ministra odbrane koje su aktuelne i buduće potrebe Crne Gore na koje vojnici treba da odgovore i kada će spisak obaveza prema NATO-u biti konačan.
Ona je pitala da li se gradi povjerenje građana u državu tako što se od dobrovoljnog stiglo do obaveznog služenja vojnog roka i odlaska u misije, pod prijetnjom gubitnka radnog mjesta.
»Nikad neću podržati da kćerima bude planirano da rađaju, a sinovima da ubijaju za tamo nečije pogrešne politike i nečije interese«, poručila je Vukićević.
Poslanik DPS-a, Predrag Sekulić objasnio je da je članom 31 propisana nova obaveza lica u VCG da učestvuju u odbrani država saveznica u smislu člana 5 Sjevernoatlantskog ugovora.
“Nema riječi o tome da bilo ko može natjerati bilo koga da napada”, rekao je Sekulić i dodao da NATO u region, u ovom vremenu, ne treba da ima negativan predznak.
