Purišić je podsjetio da se kroz integrisani program Ujedinjenih nacija za Crnu Goru 2017-2021 realizuju projekati: „Razvoj kapaciteta za pružanje usluga socijalne zaštite u Crnoj Gori“ i „ Nastavak reforme sistema socijane zaštite“.
Kako je istakao kroz prvi projekat su stvarani prostorni i drugi kapaciteti u oblasti socijalne i dječje zaštite, dok su kroz reformu sistema socijalne zaštite podržane usluge: „Nacionalna SOS telefonska linija za žrtve nasilja u porodici“, „Porodični saradnik“, „Pomoć u kući“, dnevni boravci za stare.
„Ove godine planiramo da zajednički nastavimo realizaciju još većeg broja projekata iz obije komponente“, dodao je Purišić.
Kada je riječ o nasilju u porodici Gašparikova je pohvalila aktivnosti koje se sprovode u toj oblasti istakavši da Jedinstvena baza podataka o nasilju u porodici koja će i zvanično biti puštena u rad 23. maja 2019. godine pokazuje da je Crna Gora u toj oblasti otišla korak dalje u odnosu na zemlje regiona.
„Naš je cilj da pružimo podršku Ministarstvu kako bi se aktivnosti dovele do onog nivoa koji će ispuniti kriterijume za pristupanje EU“, kazala je Gašparikova.
Sagovornici su ocijenjenili daMinistarstvo rada i socijalnog staranja i UNDP uspješno implementiraju kapitalni projekat Socijalni karton - Informacioni sistem socijalnog staranja (ISSS), čiji je krajnji cilj strukturna reforma sistema socijalne i dječije zaštite radi dobrobiti siromašnih i socijalno ugroženih.
Kako je istaknuto, radi se o projektu koji može da se preporuči državama u regionu po svojoj funkcinalnosti i optimalnosti, a za koji je država do sada izdvojila oko 3 miliona eura.
„Zahvaljujući Socijalnom kartonu resorno Ministarstvo i Vlada raspolažu sa velikim brojem podataka i biće interesantno vidjeti kako možemo dalje unapređivati podatke i razmotriti kakose isti mogu koristiti za razvoj strategija i programa, kao i za identifikovanje oblasti za povećanje efikasnosti rada sistema socijalnog staranja“, kazala je Gašparikova.
Purišić i Gašparikova su razgovarali i o mogućnostima za saradnju da se ublaže rizici koji se mogu pojaviti kod pristupanja EU, kao što je rizik od odliva visoko-obrazovanog mladog kadra na tržište EU.
