Kako su precizirali, za to vrijeme 31. osoba dobila je status izbjeglice, njih 27 dodatnu zaštitu, odobrene su četiri supsidijarne zaštite, a 15 osoba dobilo je status azilanta. Najviše zahtjeva za međunarodnu zaštitu izdato je osobama iz Sirije – 29.
ZAŠTITA
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova za naše novine pojasnili su i da se odobrene zaštite odnose na godinu donošenja odluke, a ne na godinu podnošenja zahtjeva. Lani je podnijeto 3.104 zahtjeva za međunarodnu zaštitu. Odobreno ih je 14, među kojima su i zahtjevi iz ranijih godina. Njih 10 dobilo je status azilanta, a donijeto je rješenje za četiri supsidijarne zaštite. Status azilanta dobilo je pet osoba iz Irana, dvoje iz Sirije, te po jedno iz Jemena, Kube i Rusije. Supsidijarne zaštite izdate su za tri osobe iz Gane i za jednu iz Bjelorusije.
Najviše zahtjeva za međunarodnu zaštitu bilo je 2013. kada ih je podnešeno 3.554, ali te godine nije odobrena nijedna. Najmanje zahtjeva bilo je 2007. godine – tri, a odobren je jedan – status izbjeglica dobio je državljanin Makedonije. Godinu kasnije (2008) podnešeno je sedam zahtjeva za međunarodnu zaštitu, a te godine odobrena je jedna dodatna zaštita za osobu iz Bjelorusije. Prije 10 godina (2009) podnešeno je 20 zahtjeva za međunarodnu zaštitu, a godinu kasnije (2010) devet, međutim, te dvije godine nijedna zaštita nije odobrena. Prije osam godina (2011) podnešeno je 239 zahtjeva za međunarodnu zaštitu, a odobrene su tri dodatne zaštite za po jednu osobu iz Maroka, Alžira i Iraka. Broj podnešenih zahtjeva drastično se povećao 2012. godine, kada ih je bilo 1.529, a te godine odobrena je jedna dodatna zaštita za osobu iz Iraka i jedan status izbjeglice za osobu iz Jemena.
ZAHTJEV
Dvije godine kasnije – 2014. broj međunarodnih zaštita porastao je na 2.312, a te godine odobrene su po dvije dodatne zaštite za dvije osobe iz Nigerije i po jedan status izbjeglice za osobe iz Sirije i Irana. Prije četiri godine (2015) podnešeno je 1.611 zahtjeva za međunarodnu zaštitu, a te godine odobreno je 14 statusa izbjeglice za toliki broj državljana Sirije, kao i dvije dodatne zaštite za dvije osobe iz Ukrajine.
Godinu kasnije (2016) broj zahtjeva za međunarodnu zaštitu pao je na 335, a tada je odobreno 12 statusa izbjeglice za sedam državljana Kube i pet Jemena, kao i 11 dodatnih zaštita za osam osoba iz Sirije, dvoje iz Jemena i jednu iz Rusije. Prije dvije godine (2017) broj podnešenih zahtjeva porastao je na 849, a te godine odobreno je sedam dodatnih zaštita za po dvoje ljudi iz Jemena, Avganistana i Bjelorusije, te jednu osobu iz Gane, kao i jedan status izbjeglice za osobu iz Libana.
ZAKON
U našoj državi lani je, kako je precizirano iz MUP-a, registrovano 4.753 migranta i izbjeglice, dok ovaj broj za prva tri mjeseca ove godine (od januara do marta) iznosi 1.470. U nelegalnom prelasku državne granice od januara do marta zatečene su 72 osobe, dok je lani ovaj broj iznosio 594. Prije dvije godine (2017) u nelegalnom prelasku granice zatečeno je 614 osoba, a 2016. ovaj broj iznosio je 341. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova su za Pobjedu ocijenili da migracije kao globalni fenomen nijesu zaobišle našu državu.
- Iako statistički pokazatelji jasno ukazuju na to da migranti i izbjeglice i dalje gledaju na Crnu Goru kao tranzitnu državu, preduzimamo aktivnosti kako bi pružili human i efikasan odgovor na izazove koje nose migracije – istakli su iz ovog resora. U prethodnom periodu unaprijeđen je normativni okvir, odnosno Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca i Zakon o strancima, a unaprijeđen je i strateški okvir koji tretira ovu problematiku.
- U kontinuitetu se radi i na povećanju smještajnih kapaciteta, kao i na uspostavljanju što efikasnijih i kvalitetnijih procedura registracije ovih osoba, kao i na realizaciji sporazuma o readmisiji – rekli su iz MUP-a. Vlada je, kako su naglasili iz ovog resora, za slučaj povećanog broja migranata i izbjeglica donijela i plan djelovanja, uspostavila Koordinacioni odbor odbor čiji je zadatak usklađivanje aktivnosti državnih organa na primjeni ovog plana, a formiran je i Operativni tim za migracije.
Azil zatražio i jedan državljanin Srbije
Azil je, kako je za Pobjedu navedeno iz Ministarstva unutrašnjih poslova, zatražen od januara do 25. aprila 745 puta. U januaru je podnijet 101 zahtjev, u februar 196, martu 197, dok ih je do 25. aprila bilo 250. Najviše azila u prva četiri mjeseca ove godine podnijeli su izbjeglice i migranti iz Sirije, njih 188, slijedi Irak sa 181. zahtjevom, 118 azila zatražile su izbjeglice i migranti iz Maroka, a 93 iz Alžira. Migranti i izbjeglice iz Pakistana zatražili su 51 azil, iz Libije ih je 49, Palestine 29, a Irana 20. Od državljana porijeklom iz Egipta podnešeno je pet zahtjeva za azil, iz Tunisa četiri, a iz Avganistana tri. Po jedan zahtjev za azil podnijeli su migranti i izbjeglice iz Kube, Rumunije, Rusije i Srbije.
