Naša sagovornica je sa kolegama iz Finske, Francuske i Slovenije u martu predstavila smjernice i preporuke za uspostavljanje inovacionog ekosistema u našoj državi, što će biti zadatak više ministarstava.
„Instrument podrške razvoju politika dio je okvirnog programa za nauku i istraživanja Horizont 2020, a cilj je da pomognemo državama da izgrade kapacitete i usmjere ih na uspostavljanje inovacionog ekosistema. Nauka i istraživanje su stubovi konkurentne ekonomije i veoma je teško zamisliti da država može da ima održivi model rasta bez njih“, istakla je Tataj.
PREPORUKE
Ne postoji kvalitetno obrazovanje bez istraživanja što se, prema riječima naše sagovornice, ne dešava samo u laboratorijama, nego se i te kako tiče univerziteta i ustanova visokog obrazovanja.
„Mnogo je malih država kao što su Estonija, Malta, Portugal ili veće zemlje poput Holandije koje su uspjele da preokrenu srednjoročnu budućnost tako što su fokus, političku težinu i investiranja usmjerili na istraživanja i inovacije“, istakla je Tataj.
Našoj Vladi su, kako je navela, predstavili konkretne preporuke kako ovo da učini i u kom vremenskom roku.
„Model održivog rasta Crne Gore, prema našoj početnoj tački, treba da se zasniva na – istraživanjima, obrazovanju, inovacijama i preduzetništvu. Ova četiri stuba nerijetko funkcionišu zasebno, što je slučaj i u Crnoj Gori. Izazov broj jedan je osmisliti model da ljudi iz ovih oblasti sarađuju, a što nazivam pristup „inovacije kroz umrežavanje“.
Ovaj pristup predstavlja model rasta i jačanja lokalnog ekosistema, ali i njegovo povezivanje sa svjetskim. U Crnoj Gori je neophodno da Vlada napravi dobre uslove za umrežavanje talentovanih istraživača, inovatora i preduzetnika, te podstaknuti ih da ostanu ili, ako su otišli, da se vrate“, navela je Tataj.
Da bi se uspostavio održivi inovacioni ekosistem u našoj državi, ekspertski tim je, prema riječima sagovornice Pobjede, preporučio izmjene u zakonodavstvu, pristupu finansijama i u oblasti unapređenja vladanja i povezivanja.
- Što se zakonodavnog okvira tiče, preporuka broj jedan je da se usvoji zakon koji je prijateljski nastrojen prema preduzetnicima u smislu bankrota.
To znači mijenjanje stava, ali i propisa prema ljudima koji rizikuju i ne uspiju da naprave uspjeh iz prvog pokušaja. U mnogim različitim državama koje su prijateljski nastrojene prema preduzetnicima, kao što je Silikonska dolina u Kaliforniji u Sjedinjenim Američkim Državama, ako doživite neuspjeh prvi put to samo znači da ste nešto naučili i da ćete idući put, ako ste uporni, imati veće šanse za uspjeh – objasnila je Tataj.
BANKROT
Ovakva percepcija neuspjeha kroz zakone, kako je dodala, nije zastupljena u većini evropskih zemalja.
- Kada bankrotirate prvi put ne možete više da dobijete kredit kod banke ili bilo kakvu investiciju. Zato je cilj da kroz zakone obezbijedimo mjere koje će dozvoliti da preduzetnici imaju određenu vrstu zaštite, te mjere koje će i bankama dozvoliti da više rizikuju.
Obično banke štite kapital, ali države mogu da propišu mjere koje će dozvoliti bankama da kreditiraju kompanije koje su u početnoj fazi uspostavljanja – kazala je Tataj.
Jedna od preporuka u zakonodavnom smislu je i usvajanje zakona o startap vizi.
- Crna Gora je prelijepa država i danas sa digitalnom ekonomijom postoji veliki broj digitalnih nomada i IT preduzetnika koji mogu da rade iz bilo kog mjesta u svijetu, pa i ako će doći i ostati samo nekoliko mjeseci – startap viza je odlična ideja.
Dobar primjer države koja uspješno privlači inostrane talente je Portugal – rekla je Tataj.
Iz ekspertskog tijela predložili su, pored ostalog, i usvajanje zakona o međunarodnom vlasništvu koji je prijateljski nastrojen prema preduzetnicima.
- Uvidjeli smo da je u Crnoj Gori veoma teško da se „izvozi“ znanje sa univerziteta zato što ne postoji precizan zakon koji bi definisao vrijednost tog znanja, te predvidio sigurnost njegovog transfera u biznis sferu. Ovakav zakon i startap viza su na nivou preporuke, odnosno ono što bi država trebalo da usvoji, dok je zakon o bankrotu koji je prijateljski nastrojen prema preduzetnicima akt koji mora da se usvoji – istakla je Tataj.
POVRATAK DIJASPORE POKAZATELJ USPJEHA
Rezultati primjene preporuka evropskog ekspertskog tima, prema riječima naše sagovornice, neće izostati, a kada će se vidjeti zavisi od ispunjavanja konkretnih ciljeva.
- Jedan od mojih omiljenih indikatora je – talenat. Ako pokažete da ste uspjeli da privučete Crnogorce koji su izgradili uspješne karijere u inostranstvu, te da oni ocijene da je važno da se vrate, to je i te kako uspješan rezultat.
Drugi znak uspjeha je ako uspijete da privučete inostrane talente, ako im omogućite dobro mjesto za rast i razvoj. Bez talenta nema održivog rasta i razvoja, zato što sa njim dolazi znanje, potom investicije i kapital koji su uvijek u potrazi za kvalitetnim projektom u koji mogu investirati – istakla je Daria Tataj.
STIPENDIJE
Govoreći o pristupu finansijama, jedna od preporuka je da se uvedu stipendije za posjetioce, a biće namijenjene privlačenju inostranih talenata i preduzetničkih aktivnosti u Crnu Goru.
- Ministarstvo nauke ima veoma proaktivan pristup prema primjeni ovih aktivnosti raspisujući atraktivne konkurse.
Pored toga, preporučili smo i da postoji transparentan i jasan evaluacioni tok na projektima, što je Ministarstvo nauke počelo da primjenjuje.
Izvjesno je da se internacionalni talenti neće prijaviti na konkurse za grantove ako ne postoje jasne i transparentne procedure, a sigurna sam da će tim ministarke Sanje Damjanović ovaj zadatak ozbiljno
shvatiti i primijeniti evropske standarde – ocijenila je Tataj.
Jedan od prijedloga za unapređivanje vladanja i povezivanja je, kako je kazala, uspostavljanje tijela u kom će biti predstavnici svih resora koji učestvuju u uspostavljanju inovacionog ekosistema.
- Bez koordinacije sa nivoa Vlade neće biti efektivnih promjena, kao ni ako nema saradnje među ministrima. Drugi aspekt je uspostavljanje naučno-tehnološkog parka, na čemu znamo da je crnogorska Vlada već počela da radi.
Ali, tu postoji potencijalna zamka. Mnoge države su uspostavile ovakav park koji se na kraju pretvorio u mjesto za izdavanje kancelarija. To nije ono što nam treba. Treba nam talenat na prvom mjestu, infrastruktura na drugom – naglasila je Tataj i dodala da je krucijalno da se naša država umrežava sa evropskim, panevropskim i internacionalnim naučnoistraživačkim organizacijama.
