Ministarstvo prosvjete je u okviru projekta „Visoko obrazovanje i istraživanje za inovacije i konkurentnost NVO”, koji se finansira iz kredita Svjetske banke, sprovelo istraživanje o percepciji poslodavaca o relevantnosti programa visokog obrazovanja u Crnoj Gori u kome je anketirano 645 zaposlenih u preduzećima.
Trećina smatra da se obrazovni sistem nije promijenio u poslednjih par godina, jedna četvrtina da je nešto bolji, dok jedna petina smatra da je nešto lošiji. Istovremeno, visoko obrazovanjeu Crnoj Gori je ocijenjeno kao nižeg kvaliteta u od nosu na zemlje u regionu, a posebno u poređenju sa visokoobrazovnim sistemom u Evropi. Kada se uzmuu obzir faktori koji utiču na odluku mladih ljudi koji fakultet će upisati, poslodavci smatraju da je mogućnost zaposlenja nakon završetka studija najuticajniji faktor.
Potom, značajno više u odnosu na istraživanje iz 2013. godine, spominju se i finansijske mogućnosti i uticaj prijatelja. Predstavnici pravnih subjekata u većem broju procjenjuju da su visokoškolci kvalifikovani za posao za koji su se školovali i da su spremni odmah da odgovore na zahtjeve posla, mada je zabilježen pad ovog stava u odnosu na prethodni talas.
Međutim, poslodavci su dominantno mišljenja da postoji nesklad između određenih zanimanja i potreba tržišta rada za istim. Nešto više od trećine predstavnika poslovnih entiteta smatra da osobe sa završenom srednjom stručnom školom i osobe sa završenim fakultetom podjednako teško pronalaze posao ističe se u izvještaju.
Istraživanje je pokazalo da je opao broj poslovnih entiteta koji smatraju da osobe koje su završile fakultet lakše dolaze do posla.
Prema mišljenju poslodavaca, formalno obrazovanje u Crnoj Gori, prije svega obezbjeđuje mladima teorijsko znanje, zatim znanje rada na računaru i stranih jezika. Sa druge strane, oko polovine poslodavaca ističe nedostatak praktične nastave kao najveću manu formalnog obrazovanja. Pravni entiteti cijene da bi sticanje praktičnih vještina i razvoj nekih vještina, prije svega omogućilo mladim ljudima da odgovore na zahtjeve posla.
Nadalje, većina poslovnih entiteta je spremna da zaposli mlade ljude sa završenim fakultetom, slično kao u prethodnom talasu. Jedan od deset poslodavaca nije bio spreman da ponudi posao visokoškolcima ponajviše zbog nedostatka prakse i radnog iskustva, dok jedna petina kao razlog navodi nedovoljan broj radnih mjesta i smanjen obim posla.
“U situaciji kada bi poslodavci morali da biraju između kandidata sa jednakim radnim iskustvom, sličnih godina i spremnosti da rade za istu platu, a različitog nivoa obrazovanja, predstavnici poslovnih entiteta u većini slučajeva kažu da bi u toj situaciji presudnuulogu imal i ostali faktori, a ne obrazovanje kandidata. Većina pravnih subjekata nema pozicije koje zahtijevaju završene doktorske studije”, navode u izvještaju.
