Bila je to neobična dvadesetominutna konferencija za novinare pape Franja u avionu na letu Skoplje–Rim. Najzanimljiviji je bio intervju sa novinarom Večernjeg lista. Silvije Tomašević zabilježio je taj razgovor: "Vi ste Hrvat? Na moj potvrdan odgovor kazao mi je uz osmjeh – Učinilo mi se da osjećam miris Hrvatske, i ponovio – Miris Hrvatske".
Papa je, odgovarajući na pitanje o Alojziju Stepincu, rekao: "Još će se izučiti istorija prije nego što se kardinal Stepinac proglasi svecem. Čemu služi jedna izjava o svetosti ako nije jasna istina. Ja se ne plašim istine. Samo se plašim suda Božjeg."
Teolog, novinar i urednik portala Autograf Drago Pilsel za RTS kaže da "nacionalisti u Hrvatskoj to ne žele da shvate, ali mi koji se zaista bavimo Stepincem smo znali da kanonizacije neće biti tako skoro".
"Govorimo sada o razdoblju ne manjem od pet godina, to je najmanje, mada ja vjerujem da ćemo čekati 10 ili 15 godina, ova generacija biskupa u Hrvatskoj, koja je ratoborna, koja vrijeđa, oni će biti u penziji, možda kad budu na zalasku možda se dogodi ta kanonizacija, ali je moraju prihvatiti i pravoslavni. Moraće se dogoditi zajedničko čitanje istorije", smatra Pilsel.
Kontroverzni zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac titulu blaženog dobio je u oktobru 1998. od tadašnjeg pape Jovana Pavla Drugog. Ceremonija je obavljena u svetilištu Marija Bistrica.
I sljedeći korak, proglašenje za sveca, isključivo je u rukama prvog čovjeka Vatikana. Papa Franjo u intervjuu Večernjem listu kaže da je Stepinac čovjek s vrlinama, i da je crkva to izjavila time što ga je proglasila blaženim. Ali dodaje da se u određenom trenutku procesa kanonizacije došlo do nerazjašnjenih istorijskih tačaka. Papa kaže da je tražio pomoć srpskog patrijarha Irineja, osnovali su istorijsku komisiju jer, kako je rekao, i Irineja i njega jedino zanima istina.
Milan Koljanin, istoričar i član Mješovite komisije koja je raspravljala o slučaju Stepinac, kaže da je papina izjava značajna jer je on nedvosmisleno rekao neke stvari koje do sada nisu bile poznate javnosti ili su bile tumačene na razne načine.
"Jedna od njih je da je sa srpske strane postavljena inicijativa da se preispita uloga Stepinca tokom Drugog svjetskog rata. Međutim, iz ove papine izjave saznajemo da su u procesu kanonizacije u Katoličkoj crkvi došli do zaključka da postoje nejasne istorijske činjenice koje treba razjasniti. Papa se zbog toga obratio patrijarhu Irineju da bi se te stvari razjasnile", kaže Koljanin.
Drago Pilsel vjeruje da je kanonizacija Stepinca povezana sa kanonizacijom pape Pija 12. Papa Franjo je naredio da se iduće godine otvore svi arhivi vezani za proces pontifikacije ratnog pape Pija 12.
"Tada će u arhiv ući istoričari koji će produbiti neke teme koje su otvorene u toku rada komisije i to će trajati godinama. Dakle, nekoliko doktorata će morati biti napisano na temu recimo šta se zaista dogodilo u komunikaciji Stepinca i Svete stolice tokom Drugog svjetskog rata", smatra Pilsel.
Šest sastanaka komisije
Mješovita komisija sastavljena od predstavnika Rimokatoličke i Srpske pravoslavne crkve, srpskih i hrvatskih istoričara, diplomata, počela je sa radom prije tri godine. Komisija je održala ukupno šest sastanaka. U Vatikanu, Zagrebu, Novom Sadu, Slavonskoj Požegi, Podgorici i ponovo Vatikanu.
Međutim, u javnosti nema mnogo informacija o njenom radu.
"Jasan je stav Komisije da se ne iznose detalji, ali mogu da kažem da je predstavnik Vatikana bio, čini mi se, nepristrasan. Da je u tom svojstvu u kom je bio dobro obavio zadatak", kaže Milan Koljanin.
Nakon prvog sastanka, u Vatikanu, Kancelarija za medije Svete stolice saopštila je da će se komisija baviti naučnim radom i da on neće ometati proces kanonizacije zagrebačkog nadbiskupa. Poslije prvih nekoliko sastanaka, iz Zagreba su stizale izjave da je kanonizacija već gotova stvar i da komisija na to neće imati uticaja.
Nezvanično, i na samu najavu pape da bi odluka o Stepincu mogla da bude odložena, negativno su reagovali predstavnici Katoličke crkve u Hrvatskoj. Čak je došlo do oštrih tonova između Kaptola i Vatikana, iako se, navodno, autoritet pape nije dovodio u pitanje.
"Katolički nedjeljnik Glas koncila, koji je službeno glasilo iza koga stoji kardinal Josip Bozanić, objavio je tekst mog bivšeg profesora Stjepana Balovana, u kome se spočitava Svetoj stolici da se dogovora sa Beogradom mimo Zagreba, da omalovažava Hrvate i Katoličku crkvu, i defakto se proziva papa", ističe teolog i novinar Drago Pilsel.
"Međutim, ja sam poslije iskopao tu priču, to nije tačno. Prećutali su da je Bozanić 2014. iz prve ruke izbrifovan o namjerama pape da se osnuje Komisija, i druga stvar, ja sam objavio pismo koje je državni sekretar Parolin poslao nadbiskupu Puljiću, gdje mu tačno objašnjava koja ja namjera Svete stolice, kad, ko, s kim komunicira. I onda se crno na bijelo kaže u ključnoj rečenici – molim vas da ovo pismo dođe do svakog biskupa, jer do kanonizacije će možda jednom doći, ali, kaže Pjetro Parolin, onda kada obje crkve budu u stanju proizvoditi plodove pomirenja i saradnje i kada zajedno budu čitale znakove istorije", ističe teolog i urednik portala Autograf.
Papa direktno i javno o Irineju
Milan Koljanin navodi da su biskupi iz Hrvatske od samog početka bili jasno opredijeljeni kad je riječ o Stepincu.
"Za njih je ovo bilo opšte iznenađenje da se pitanje Stepinca i njegove uloge u Drugom svjetskom ratu postavlja na ovaj način", ističe Koljanin, koji se nada da će sve voditi otvaranju arhiva prije isteka roka proglašenja za sveca pape Pija 12.
To što je papa prvi put javno i direktno govorio o Alojziju Stepincu, to je svakako glavna vijest. Međutim, vijest je i što je na turneji po Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj papa direktno govorio i o patrijarhu srpskom Irineju. I to prvi put, nakon pisma hrvatskih biskupa, koji su srpsku crkvu optužili za vrijeđanje žrtava rata i raspirivanje mržnje u Hrvatskoj i oštro napali poglavara SPC.
"Papa Franjo indirektno im odgovara preko Večerenjeg lista tvrdeći da je Irinej veliki patrijarh, kome je stalo do istine i on nabraja nekoliko patrijarha, iz Gruzije, carigradskog Vartolomeja, moskovskog Kirila, i u tom slijedu on pominje Irineja, ističući da su to Božji ljudi. Ne možete imati veće priznanje, u jednoj situaciji kakva je pres-konferencija u avionu koja traje 20 minuta", ističe Drago Pilsel.
Član Mješovite komisije, mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije, nedavno je rekao da Komisija nije mogla da se složi o kanonizaciji Stepinca.
"Iako je po vjerovanju Rimske crkve papa nezabludiv, nepogrješiv u odlukama, mi smo zahvalili papi Franju što je smogao snage, što je smatrao za potrebno da o tome vodi diskusiju. To mu služi na čast", rekao je Amfilohije i istakao da je papa Franjo prvi od 11. vijeka koji je učinio nešto tako.
Nakon posjete Severnoj Makedoniji i Bugarskoj, izgleda da slučaj Stepinac čeka neko novo vrijeme, ili možda nekog novog papu.
