On je rekao da je Plan investiranja Crne Gore u odbranu za period od 2018. do 2024. godine, usvojila Vlada na prijedlog Ministarstva odbrane.
"Uvećanje odbrambenog budžeta primarno ima za cilj stvaranje uslova za dalji nastavak reforme nacionalnog sistema odbrane, opremanje i modernizaciju VCG, razvoj njenih sposobnosti i kapaciteta i dostizanje potrebnog nivoa interoperabilnosti, čime se doprinosi i razvoju sposobnosti i kapaciteta Alijanse“, kazao je Dakić u intervjuu agenciji Mina.
On je kazao da je planirano da ove godine u odbranu bude uloženo 80,19 miliona eura, odnosno 1,67 odsto procijenjenog BDP-a.
"Od 2020. godine do 2024. godine procenat izdvajanja za odbranu projektovan je na 1,73 odsto u 2020. godini, 1,81 odsto u 2021. godini, 1,88 odsto u 2022. godini, 1,94 odsto u 2023. godini, do 2 odsto u 2024. godini“, objasnio je Dakić.
On je kazao da je Crna Gora kao najmlađa članica NATO-a opredijelila dvije pješadijske čete kao deklarisane jedinice za NATO ciljeve sposobnosti.
Dakić je rekao da je opremanje i modernizacija deklarisanih jedinica izuzetno složen proces koji iziskuje velike finansije.
"One će biti opremljene novim savremenim sredstvima kao što su transportna vozila, optoelektronska oprema, sredstva za individualnu zaštitu, sredstva za djelovanje u ekstremnim vremenskim i klimatskim uslovima, kao i sredstvima za HBRN dekontaminaciju i zaštitu“, naveo je Dakić.
Prema njegovim riječima, opremanje deklarisanih jedinica Vojske podrazumijeva i nabavku balističke i druge individualne opreme, kao i opreme za podvodno i kopneno deminiranje.
„Fokus će biti na nabavci 67 lakooklopnih vozila za deklarisane jedinice, opremljenih naoružanjem, adekvatnim borbenim sredstvima i sistemima. Procedura nabavke je u toku, razmatraju se sve dostavljene ponude. U obzir su uzete prvenstveno ponude kompanija čija vozila naši vojnici koriste tokom aktivnosti u međunarodnim misijama“, rekao je Dakić.
On je kazao da će za opremanje i modernizaciju deklarisanih snaga, u desetogodišnjem periodu, biti izdvojeno oko 50 miliona eura, bez infrastrukturnih troškova.
Dakić je objasnio da će se finansiranje obaviti kroz budžet za odbranu, donacije i prihode ostvarene prodajom naoružanja i vojne opreme.
"Na ovaj način kopnene snage Vojske će dostići zahtijevani nivo sposobnosti razmještaja, manevra, vatrene moći, mobilnosti, zaštite, a time i zahtijevani nivo interoperabilnosti za učešće u punom spektru operacija pod vođstvom NATO-a“, ocijenio je Dakić.
On je podsjetio da su se na NATO samitu u Velsu 2014. godine članice Alijanse obavezale da će do 2024. godine povećati izdvajanja za odbranu do dva odsto društvenog proizvoda, kao i da će najmanje 20 odsto odbrambenih troškova izdvajati za opremanje i modernizaciju oružanih snaga.
Dakić je rekao da je Crna Gora svjesna potrebe za ravnomjernom raspodjelom tereta između članica Alijanse i povećanjem investiranja u odbranu.
On je ukazao da se sredstva za finansiranje odbrane obezbjeđuju iz državnog budžeta u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo odbrane.
Dakić je objasnio da su troškovi finansiranja odbrane zasnovani na projekcijama kretanja BDP, kao i makroekonomskim pokazateljima datim u Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike Crne Gore.
On je poručio da VCG ulaže napore u cilju unapređenja sistema nadzora i zaštite crnogorskog vazdušnog prostora i podsjetio da od se prošle godine zaštita crnogorskog neba realizuje kroz NATO Air Policing misiju.
"Razmatrane su razne mogućnosti i načini obezbjeđenja radara. Kao optimalno rješenje Ministarstvo odbrane je vidjelo u donaciji radara kroz NATO komitet za investicije. Zahtjev se trenutno razmatra u tom Komitetu“, rekao je Dakić.
Prema njegovim riječima, riječ o 3D radaru velikog dometa koji posjeduje dobre resurse.
„Za oko dva miliona eura ulaganja, dobićemo modernizaciju radara, njegovo transportovanje u Crnu Goru, instalaciju, podešavanje, testiranje kao i obuku ljudstva. Veoma je bitno to što ćemo u narednih 15 godina imati punu NATO podršku i precizno planiranje budžeta za održavanje radara“, rekao je Dakić.
On je istakao da će na taj način crnogorsko nebo biti sigurnije, odnosno da će biti obezbijeđeni uslovi za blagovremeno reagovanje u slučaju ugrožavanja suvereniteta u vazdušnom prostoru Crne Gore.
Dakić je kazao da bi se nakon realizacije svih procedura, krenulo u proces modernizacije, transporta i instalacije radara na teritoriji Crne Gore odnosno, kako je planirano, u reonu Bjelasice.
"To je kompleksan proces koji će trajati od 18 do 24 mjeseci. Paralelno sa navedenim procesima radiće se na uređenju radarskog položaja i obuci ljudstva“, naveo je Dakić.
Upitan da li ima procjena koliko ima viška naoružanja u Crnoj Gori, Dakić je odgovorio da su naoružanje i oprema kojima raspolažu Ministarstvo odbrane i VCG u funkciji izvršenja dodijeljenih misija i zadataka, ali da ne zadovoljavaju potpuno ispunjavanje ciljeva sposobnosti i dostizanje interoperabilnosti sa snagama Alijanse.
Dakić je rekao da je značajan dio naoružanja i vojne opreme tehnološki zastario i da im je istekao eksploatacioni resurs.
On je kazao da problem predstavlja i nedostatak rezervnih djelova, što iziskuje značajna materijalna sredstva za održavanje, kao i neadekvatna procedura nabavki opreme i nerazvijenost vojne industrije.
Dakić je podsjetio da je proces rješavanja viška vojne opreme započeo prije nekoliko godina i da će biti nastavljen da se realizuje neutralizacijom, prodajom ili ustupanjem određenih sredstava civilnim institucijama.
„U cilju oslobađanja skladišnih kapaciteta, ostvarivanja prihoda i smanjenja troškova njihovog čuvanja, planirano je da se proces rješavanja ovih viškova završi do kraja 2020. godine“, naveo je Dakić.
On je istakoa da je prodat dio sredstava naoružanja i vojne opreme koja su oglašena suvišnim za potrebe VCG i da su na osnovu toga prihodovana značajna finansijska sredstva, koja se koriste za dalju modernizaciju sistema odbrane.
Dakić je rekao da je prioritet u radu VCG ove godine nastavak obuke i održavanje potrebnog nivoa osposobljenosti njenih pripadnika.
„Fokus rada nam je usmjeren ka okončanju procesa reforme, modernizaciji jedinica Vojske i poboljšanju socio-ekonomskog položaja pripadnika VCG. Kao vojnik, uvijek mislim da može bolje u nekim segmetima ali, analizirajući dosadašnji rad, postignuti su veoma dobri rezultati“, rekao je Dakić.
On je kazao da su u velikoj mjeri dostignuti ciljeve koje su postavljeni, ili su u završnoj fazi realizacije.
„Tu, prije svega, mislim na proces reformi i modernizacije Vojske, učešće u NATO i EU vođenim operacijama, kao i na poboljšanje uslova života i rada naših pripadnika“, objasnio je Dakić.
U VCG su, kako je rekao, zadovoljni odzivom za dobrovoljno služenj vojnog roka, jer se prijavilo 150 osoba za ponuđenih 50 mjesta.
„Interesovanje je i dalje veliko, što se vidi po broju poziva i pitanja koje nam postavljaju mladi ljudi koji imaju želju da se angažuju u Vojsci na ovaj način“, kazao je Dakić.
On je dodao da obuka osoba koje su se dobrovoljno prijavile da služe vojni rok, obuhvata sticanje znanja i vještina u osnovnim vojničkim radnjama i postupcima, kao i u poznavanju opreme i naoružanja.
„Osnovna obuka obuhvata savladavanje strojevih radnji, taktičih radnji vojnika do nivoa odjeljenja, opštih dužnosti i obaveza u VCG, poznavanja osnovnog naoružanja koje se koristi u Vojsci i realizaciju gađanja ili, kako to mi kažemo, vatrenu obuku“, objasnio je Dakić.
ON je rekao da će nakon obuke, najboljima biti ponuđeno da stupe kao vojnici u profesionalnu vojnu službu, a na osnovu konkursa koji će biti u toku ljeta (jun/jul), dok će ostali vojnici biti pozvani u rezervni sastav.
„Sa njima će se obaviti specijalistička obuka, kako bi bili osposobljeni za vršenje zadataka u okviru svojih dužnosti“, kazao je Dakić.
