Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović kazao je da se od skupa u Berlinu nije puno očekivalo, jer se, kako navodi, radilo o targetiranom sastanku. - Samit se ticao samo jednog pitanja - odnosa Kosova i Srbije - imao je, suštinski, tu jednu svrhu: da se stavi do znanja da nema rješenja koje može da bude teret za druge entitete, i nema razmjene teritorija na etničkom principu - rekao je Radulović Pobjedi.
ISPRAVLJANJE GREŠAKA EK
Profesorica na Univerzitetu Kolumbija Tanja Domi, koja istražuje prilike na Zapadnom Balkanu, kaže da je i prije Samita, Merkel jasno stavila do znanja da na sastanku u Berlinu neć e biti riješeno nikakvo pitanje, ali je njegova svrha bila ponovno otvaranje dijaloga. Profesorica Domi smatra da je angažovanje Njemačke i Francuske jedna vrsta nezvaničnog priznanja da Evropska komisija, odnosno Federika Mogerini kao glavna ličnost, nije ,,briljirala“ u ulozi medijatora.
- Moje pitanje je - da li će Njemci ostati angažovani u diplomatskim naporima da riješe nesporazume i obezbijede konačni dogovor? Mislim da je Mogerini, nakon što je prihvatila poziciju Srba „o zamjeni teritorije i promjeni granice“, izgubila povjerenje Kosovara, što je postalo očigledno jer Kosovo poziva SAD da se uključe u posredovanje u sporazumu - rekla je Domi za Pobjedu.
Momčilo Radulović je saglasan da je prijedlog razmjene teritorija, kakav je bio predviđen između Srbije i Kosova, potencijalno mogao da ima vrlo negativne efekte na region.
- Kada se jednom napravi presedan razmjene teritorija, kao što je bio planiran, ko vam onda garantuje da se sjutra neće otvoriti nova pitanja na Balkanu? Zato je to pitanje posebno podvučeno i raspravljeno kao opcija koja neće biti prihvaćena od strane glavnih evropskih struktura. Na taj način, napravljena je korekcija politike koju su zastupali Federika Mogerini i Johanes Han u dosadašnjim pregovorima - ocijenio je Radulović.
FRANCUSKA I NJEMAČKA
Profesor na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka Džejms Ker Lindzi, komentarišući samit u Berlinu, ocjenjuje da je bitno jačanje uloge Francuske i Njemačke, ali da to ne znači da rastu nade da će države Zapadnog Balkana uskoro stići do EU.
- Čini se da su Francuska i Njemačka željele da pokažu da su zainteresovane za Balkan i da su ujedinjene, više nego što su pokazale ozbiljan i iskren napor da pokušaju oživjeti proces integracije EU na Zapadnom Balkanu. Svakako, to nikome ne daje mnogo nade da ć e Zapadni Balkan uskoro stić i na put u EU - rekao je za Pobjedu ekspert za Jugoistočnu Evropu. Petočasovni susreti u čijem je fokusu bilo Kosovo nijesu bili „dan D“ za budućnost Balkana, ali su postavili temelje za eventualni dogovor. Ipak, ostalo je da visi u vazduhu ključno pitanje - kakav dogovor je moguć, kada su stavovi Beograda i Prištine toliko udaljeni?
TERITORIJE
Govoreći o ključnom pitanju koje je bilo tema berlinskog samita, Ker Lindzi podsjeća da je „teritorijalno pitanje“ u središtu pažnje, te, kako navodi, ono odvlači pažnju sa osnovnog problema. - Ono što se propušta je to da nam je očajnički potrebno da vidimo konačno rješenje problema između Kosova i Srbije. Bez dogovora, nezavisnost Kosova neć e biti prihvać ena od strane onih u EU koji ih ne priznaju, što ć e ometati izglede za pridruživanje EU. U međuvremenu, članstvo u UN-u ć e i dalje biti blokirano, što Kosovo sprečava u tome da postane punopravni član međunarodne zajednice - ističe profesor Ker.
On, takođe, smatra da nerješavanje pitanja odnosa sa Kosovom blokira i Srbiju. - Pristupanje Srbije EU ć e se suočiti sa ozbiljnim preprekama ukoliko ne bude dogovora. Pitanje je šta bi moglo da razbije zastoj i otvori put za sveobuhvatno rješenje? To nas je dovelo do priče o razmjeni teritorije. Bila razmjena teritorija dio nekog dogovora ili ne, ne može se izbjeć i činjenica da je potrebna neka vrsta nagodbe. Očigledno je da status quo ne može trajati neograničeno. Nešto se mora dogoditi - zaključio je britanski profesor.
Sa druge strane, Momčilo Radulović ipak smatra da se samitom u Berlinu pokušava započeti novi ciklus pregovora jer, kako kaže, ovaj do sada nije dao dobre rezultate. - Čini se da je dosadašnji sastav EK propustio šansu da napravi rezultat. Još jedan cilj sastanka je da EU sa dvije najjače zemlje pokušaju da uspostave i održe stabilnost na Zapadnom Balkanu što je i predizborna poruka za evropske glasače i jedna vrsta legata same gospođe Merkel, koja želi prije svog odlaska da uspostavi neki značajniji napredak na uspostavljanju trajne stabilnosti na Balkanu. To podrazumijeva rješavanje dva najveća pitanja, a to su odnosi Kosova i Srbije i situacija u Bosni - zaključio je Radulović.
NIŠTA NIJE RIJEŠENO
Imajući u vidu stav zvaničnika Kosova koji tvrde da je EU preslaba da pregovora o sporazumu, profesorica Domi kaže da ne vidi kako ć e sporazum Srbija - Kosovo biti riješen u skorije vrijeme.
- Razlog zbog kojeg to kažem je taj što SAD definitivno ne traže ulogu lidera ovdje, a promijenjena je i spoljna politika SAD kada se (Džon) Bolton saglasio sa EU da podrže promjenu granica i razmjenu teritorije - navodi Domi. Kada je u pitanju nova balkanska politika Francuske, Domi ističe da treba vidjeti da li je Makron zaista promijenio svoju poziciju.
- Makron je rekao da najavljuju novu balkansku politiku. Moraćemo da sačekamo i vidimo. Međutim, njegove posljednje suštinske primjedbe o proširenju EU na Balkanu bile su negativne. Da vidimo da li je promijenio svoju poziciju. Ako je Francuska negativna u pogledu moguć nosti proširenja na preostale balkanske države, situacija neć e ostati statična i EU mora priznati da postoji geopolitička konkurencija u regionu od Rusije, Turske i Kine. Ove vlade neće ojačati demokratiju i vladavinu prava u regionu. Sve su to neliberalni režimi - ističe naša sagovornica. Drugim riječima, dodaje ona, EU, SAD i Velika Britanija sasvim sigurno treba da ostanu angažovani na Balkanu.
- Merkel je bila jedini veliki evropski lider koji se snažno protivio promjeni granica i razmjeni teritorija kao sporazumom Srbija - Kosovo. Stvarno bih voljela da vidim da Njemci preuzmu vođstvo u rješavanju ovog problema, ali sumnjam da bi EU podržala takav pristup - zaključila je Domi.
