Kako DW saznaje iz krugova bliskih njemačkoj vladi, kao moguće rješenje budućih odnosa Beograda i Prištine u igru je ušao jedan istorijski model: Sporazum o temeljima za međusobne odnose koji je 1972. sklopljen između tadašnje Savezne Republike Njemačke i Njemačke Demokratske Republike.
Sporazum je donesen u jeku politike približavanja tadašnjeg kancelara Vilija Branta, a otvorio je mogućnost za sprovođenje nekih rješenja po principu "vuk sit, ovce na broju", u okviru kojeg su zemlje koliko-toliko normalizovale odnose, a da nisu službeno priznale jedna drugu, podsjeća DW.
Ali da li taj model može da se primijeni u slučaju Srbije i Kosova? Diplomatski izvori za DW procjenjuju da je teško za očekivati da će predsjednik Srbije Aleksandar Vučić staviti svoj potpis ispod dokumenta koji Srbiji brani blokiranje zahtjeva za članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, jer bi to de facto značilo i priznanje.
Vučić ionako već danima pokušava da smanji očekivanja od samita u Berlinu, a u tome ga prati i premijerka Ana Brnabić, piše DW, navodeći i da signali iz Prištine uoči berlinskog susreta nisu baš ohrabrujući.
Predsjednik Kosova Hašim Tači je izjavio da od samita ne bi trebalo očekivati mnogo, a premijer Ramuš Haradinaj je u posljednjem razgovoru pred odlazak u Berlin od Srbije zatražio isplatu ratne štete, što baš i ne djeluje kao deeskalacija.
DW ocenjuje da je jedan od najvažnijih zadataka današnjeg samita za Berlin je da se napokon zakopa ideja u razmijeni teritorija, kao moguće rješenje blokade pregovora.
To je jasan stav Angele Merkel od samog početka, ali očigledno je da još uvijek postoje glasovi koji se zalažu za tu opciju pa to treba na berlinskom sastanku i suzbiti.
Šmit nema velika očekivanja od samita
Član spoljnopolitičkog odbora Bundestaga, Kristijan Šmit, koji se nedavno vratio iz Beograda i Prištine, gdje je pripremao teren za berlinski susret na vrhu, za DW je nedvosmisleno dao do znanja da Berlin ni u kom slučaju neće da pristane na promijenu granica na Balkanu.
"Očekujem novu dinamiku za rješavanje nerješenih problema suživota na zapadnom Balkanu, a promijene granica sigurno ne spadaju u ta rješenja. Zamisao etnički čistih država na jugoistoku Evrope je nemoguće ostvariti", rekao je Šmit za DW.
Njegova očekivanja od zapadnobalkanskog samita, koji su sazvali nemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emanuel Makron, nijesu velika.
"Očekujem da će učesnici susreta da se dogovore oko transparentnih pregovora sa jasnim rasporedom što bi na kraju dovelo do cilja, a to je dogovor iza kojeg stoje svi", rekao je Šmit.
On je objasnio i što smatra preprekama konačnom dogovoru: "Uvođenje posebnih taksi i pitanje pravnog statusa ne bi trebalo da stoji na putu ka rješenju".
I Šmit je jasno ukazao na to da njemački politički vrh smatra da je došlo vrijeme da EU na čelu sa Njemačkom i Francuskom stvari preuzme u svoje ruke.
Merkel "izuzetno ljuta" na Mogerini zbog ideja o promeni granica
Povodom uloge EU, kako za DW kažu poznavaoci prilika u Briselu, kancelarka Merkel je "izuzetno ljuta" na visoku predstavnicu EU za spoljnu politiku i bezbednost Federiku Mogerini zbog njenog podržavanja ideje o razmeni teritorija.
Kako piše Radio Slobodna Evropa, Mogerini zbog toga uopšte nije ni bila pozvana na samit, već predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker. Ali zbog njegove spriječenosti, Federika Mogerini ipak dolazi, ali u funkciji Junkerove zamjenice, tj. potpredsjednice Evropske komisije.
Nema otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom prije decembra
U Berlin nije pozvan ni komesar Evropske komisije za pregovore o proširenju Johanes Han. Službeno on nije pozvan jer se "u Berlinu neće raspravljati o proširenju".
Međutim, to nije sasvim tačno jer će se kancelarka Merkel prije samog samita sastati na odvojenim razgovorima sa premijerima Sjeverne Makedonije i Albanije, Zoranom Zaevom i Edijem Ramom.
Njemačku kancelarku tu prije svega očekuje nezahvalan zadatak da Zaevu objasni da od otvaranja pristupnih pregovora na samitu EU u junu neće biti ništa. U najboljem slučaju, kako tvrdi izvor u Briselu, Sjeverna Makedonija bi pokretanje pregovora eventualno mogla da dobije tek na samitu EU u decembru. Razlog za to je žestoko protivljenje Francuske svakoj novoj naznaci proširenja.
