Čečen je istako da je viđenje Vučićeve vlasti u svijetu danas drugačije, i da je njegovo nečinjenje dovelo do intervencionističke diplomatije, pa su Njemačka i Francuska sazvale samit u Berlinu kako bi pokušali da dijalog Beograda i Prištine pokrenu s mrtve tačke.
Ocijenio je i da je sada za Vučića teško da bilo šta preduzme u vezi sa Kosovom jer je, kako je naveo, očigledno da je pitanje Kosova jedino na kojem može da izgubi dio podrške birača sa ovakvom propagandnom mašinerijom.
"Ne vidim šta može da ponudi, a da to ne bude u njegovom biračkom tijelu posmatrano kao izdaja i korak nazad", kazao je Čečen.
Podsjetio je i da je situacija trenutno politički napeta, da se već mjesecima održavaju građanski protesti na ulicama, a Srpska napredna stranka ima blagi pad rejtinga.
"Javna je tajna da obavezujući dokument mora da se potpiše, što god da (Vučić) potpiše za njega će to na unutrašnje-političkom planu veliki udarac, a mi ne znamo što je njegov plan - da li ima sedam planova, pa hoće da vidi što će da prođe. To je tretman građana kao maloljetnih lica - 'pustite vi to, ima ko o tome brine'", upozorio je direktor CINS-a.
Komentarišući Vučićeve razgovore sa predsjednicima Kine i Rusije, Čečen je kazao da je to njegova politika balansa - da svaki put kada ima problem sa EU, dočeka Vladimira Putina ili ode u Moskvu.
Rekao je i da Vučić, kada je u Briselu, govori kao najveći evrooptimista, dok njegovi tabloidi pišu sve najgore o EU, o čemu je proteklog vikenda pisao i njemački FAZ koji je u svom tekstu istakao da je podrška evrointegracijama u Srbiji najniža u istoriji bilo koje zemlje koja se kandidovala za članstvo.
"Strahovita je šteta koju trpimo zbog ovavke politike Aleksandra Vučića (...) Bez rješavanja poglavlja 35, ne možemo uopšte da razgovaramo o pridruživanju", podsjetio je Čečen.
Strahuje i da se i kosovska i srpska strana u pregovorima fokusiraju na uslovno rečeno preriferne stvari - poput teritorije - dok suštinska pitanja kao što su energetika, imovinski odnosi i zaštita prava Srba na Kosovu ostaju po strani.
Čečen se osvrnuo i na nalaze Državne revizorske institucije (DRI) da je u 2017. nepravilno potrošeno 217 milijardi dinara iz budžeta, ocijenjujući da DRI svoj posao radi mnogo bolje nego što bi se moglo očekivati kada se pogleda rad ostali tzv. nezavisnih regulatornih tela.
Ipak, ne vjeruje da će taj podatak izazvati bilo kakve reakcije ili efekat. Da bi do toga došlo bilo bi neophodno da RTS, kao javni servis, objasni koliko bi npr. skenera moglo da se kupi za nezakonito utrošen novac.
