Prištinski Telegrafi objavio je, kako tvrdi, nacrt zajedničke izjave kojom su se Beograd i Priština obavezali da ubrzaju napore za implementaciju postojećih sporazuma.
Nacrtom pomenute izjave, čiji faksimil je objavljen na ovom portalu, dogovoreno je navodno da se Beograd i Priština ponovo konstruktivno uključe u dijalog, uz posredovanje Evropske unije a s ciljem postizanja sveobuhvatnog i konačnog sporazuma.
Prema ovom nacrtu, učesnici samita su, imajući u vidu zajedničku evropsku budućnost Zapadnog Balkana, pohvalili uspješan sporazum između Grčke i Severne Makedonije o imenu, kao, kako se navodi, primer za rješavanje sukoba.
Posebno je, dodaje se, naglašen značaj postizanja sporazuma o punoj normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, koji bi obezbjedio evropsku perspektivu Srbii i Kosovu i stabilnosti u regionu.
Učesnici su se, piše u nacrtu, složili da svaki sporazum treba da bude inkluzivan, politički održiv i da doprinese regionalnoj stabilnosti.
"Srbija i Kosovo su dogovorili da ubrzaju napore za implementaciju postojećih sporazuma i da se ponovo konstruktivno uključe u dijalog, uz posredovanje EU, s ciljem postizanja sveobuhvatnog konačnog sporazuma", navodi se takođe u objavljenom nacrtu izjave.
Naglašan je, dodaje se, značaj procesa uključivanja i transparentnosti u pregovorima, koji bi trebao da bude praćen naporima za izgradnju poverenja.
Učesnici su se, stoji takođe, složili da pojačaju napore na uspostavljanju regionalne ekonomske zone.
Dodaje se da su svi učesnici berlinskog samita potvrdili svoju posvećenost saradnji u strukturi takozvanog Berlinskog procesa.
"Veze, ekonomija, slobodna trgovina, saradnja u pitanjima bezbjednosti, razmjena mladih i druga pitanja su stubovi tog procesa. Potvrđena je podrška Kancelariji za regionalnu saradnju za mladih (RICO)", stoji u pomenutom nacrtu u kojem se dodaje da će naredni samit tzv. "zapadnobalkanske šestorke" u Poznanju, u Poljskoj.
Navodi se i da su se učesnici složili da povećaju saradnju u spriječavanju radikalizma i borbi protiv terorizma i nezakonite trgovine "malim i lakim oružjem", kao i ilegalne migracije.
Naglasili su, stoji u nacrtu, nepokolebljivu posvećenost demokratiji, vladavini prava i dobrom upravljanju, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, te osnaživanju uloge civilnog društva i nezavisnih medija.
Složili su, dodaje se, da su održive reforme ključne za evropsku perspektivu regiona i osnaživanje društvenih vještina protiv izazova vremena, kako unutrašnjih tako i spoljnih.
Takođe, učesnici su potvrdili svoju predanost stabilnosti u regionu, piše u nacrtu koji su obezbjedili portal Telegrafi i TV Dukađini.
Berlinski samit tzv. "zapadnobalkanske šestorke" sazvali su nemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emanuel Makron, a prisustovaće mu i šefica evropske diplomatije Federika Mogerini.
Prištinska Koha podsjeća da predsjednik i premijer Kosova, Hašim Tači i Ramuš Haradinaj u Berlin odlaze sa različitim stavovima - dok Tači zastupa opciju koja podrazumjeva promjenu granica Kosova i Srbije, Haradinaj se tome odlučno protivi.
Jedini zajednički stav Tačija i Haradinaja na ovom skupu biće njihova, kako se navodi, molba EU da ubrza donošenje odluke o viznoj liberalizaciji.
Za analitičara Beljulja Bekaja, važnije od stava kosovskih političkih lidera biće spremnost učesnika da postignu kompromis za nastavak procesa dijaloga.
Bekaj vjeruje da će Haradinaj pristati na ukidanje sto odsto uvećanih taksi na robu iz Srbije i BiH, dok će predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i Tači "ukloniti pitanje podjele" Kosova.
"Javne izjave koje se očekuju i obećanja domaćina o viznoj liberalizaciji viznog režima su samo transparentni 'paravan'", rekao je Bekaj za Kohu.
Međutim, na ovom samitu, prema mišljenju analitičara, treba konačno rešiti zastoj u dijalogu, kao i razjasniti pozicije oko ideje korekcije granice između Kosova i Srbije, piše prištinski Zeri .
Dvojica kosovskih institucionalnih lidera, Hashim Tači i Ramuš Haradinaj, konstatuje Zeri, prije odlazak u Berlin nijesu dali ni nagoveštaj da su približili svoje stavove o pitanjima vezanim za dijalog.
Umjesto toga, podsjeća se da je Tači uoči odlaska u Berlin ponovo pomenuo pitanje korekcije granice sa Srbijom, rekavši da se nada da će ova ideja naći podršku i na današnjem sastanku.
