“Vlada je kao jedan od aktera sveobuhvatne reforme pravosuđa, svakako zainteresovana da svi troškovi, pa i troškovi sudskog postupka na koje ukazujete, budu manji i vjerujemo da ćemo u narednom periodu do toga i doći“, rekao je Marković, odgovarajući na pitanje nezavisnog poslanikaAleksandra Damjanovića.
On je kazao i da pravosnažne oslobađajuće presude treba posmatrati upravo kao dokaz kvaliteta sistema, a ne kao njegovu anomaliju.
„Ako bi državni tužioci pokretali postupke samo u onim slučajevima kada su 100 odsto sigurni da će uspjeti da dokažu krivicu, onda bi optužnice bile presude”, istakao je predsjednik Vlade.
Osvrćući se na statistiku, on je naveo da su podaci ohrabrujući.
“Tokom 2018. godine Državno tužilaštvo ostvarilo je izuzetno visok procenat potvrđenih optužnica, tako što je u postupku sudske kontrole potvrđeno skoro 98 odsto optužnica. Procenat osuđujućih presuda takođe je visok i iznosi skoro 91 odsto. Oslobađajućom presudom riješeno je manje od četiri odsto optuženja, a odbijajućom manje od dva odsto optuženja”, naglasio je Marković.
Predsjednik Vlade je dodao i da se crnogorsko pravosuđe ne nalazi se ni u kakvom VD stanju koje bi na bilo koji način negativno uticalo na ostvarivanje njegove ustavne i društvene uloge.
“Smatrajući ova pitanja važnijim od iznosa novčanih davanja koja se iz budžeta vanredno izdvoje za rad sudova i tužilaštva, želim da poručim da i zakonodavna, i izvršna i sudska vlast moraju biti odgovorne građanima. Samostalnost je uslov efikasnosti svake od njih, a međusobna kontrola garant njihove odgovornosti”, rekao je Marković.
Predsjednik Vlade je istakao da je sadašnje rješenje izbora Sudskog savjeta proisteklo kako bi bila izbjegnuta blokada sistema, odnosno nelegitimno tijelo.
„Mi nijesmo do ovoga rješenja došli kao pravni nasilnici, želeći da kompromitujemo ustavni i politički sistem u Crnoj Gori. Nego zbog toga što smo bili u takvoj situaciji nefunkcionalnošću parlamenta odnosno njegovom nespremnošću da dâ odgovor na ključno pitanje Ustava i funkcionisanja države. I konsultovali smo Venecijansku komisiju. Ovo rješenje je zasnovano na bazi sugestija Venecijanske komisije koja je, kao što znate, akter izmjena Ustava i donošenja zakona koji su na Ustavu zasnovani u procesu integracije i usklađivanja našeg zakonodavstva sa zakonodavstvom Evropske unije”, kazao je premijer.
On je iskazao spremnost na dijalog za pronalaženje rješenja. Kao primjer da je postojeće rješenje loše, Marković je naglasio da kandidatura dugogodišnjeg sudije Evropskog suda za ljudska prava, profesora Nebojše Vučinića nije dobila podršku u Skupštini.
„Čovjek nespornog profesionalnog i svakog drugog autoriteta ne može da dobije podršku Parlamenta. Zašto? Mogao je da bude sudija Evropskog suda za ljudska prava, a ne može da bude član Sudskog savjeta“, rekao je predsjednik Vlade, zaključujući da je odgovornost je na parlamentu, te da ih – ako Vlada može da pomogne – pozovu, jer oni su spremni da pomognu.
