Prema preciznim podacima, u prošloj godini, kako je Pobjedi kazao državni sekretar za šumarstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Milosav Anđelić, bespravno je posječeno 5.528 metara kubnih u državnim šumama i 339,87 metara kubnih u privatnim šumama. Kako je dodao naš sagovornik, podnešene su 393 krivične i 19 prekršajnih prijava.
PRIJAVE
- Najveći broj podnešenih prijava je u područnim jedinicama na sjeveru naše države. Smatram neprihvatljivim činjenicu da se najveći broj prijava za bespravne sječe podnosi na NN lica – kazao je Anđelić. On ističe da će to pitanje biti u fokusu rada nadležnih organa međuresorskog tima za borbu protiv bespravnih aktivnosti u šumarstvu. - Posebno će biti analiziran rad područnih jedinica u kojima je podnešen manji broj prijava jer postoje jasne indicije da prikazani iskazi sječa ne korespondiraju sa važećom planskom dokumentacijom i stanjem na terenu – kazao je Anđelić.
Ocjena stanja šuma u Crnoj Gori je, kako ističe, kompleksno pitanje i mora se sagledati iz više aspekata.
- Činjenica je da Crna Gora spada među najšumovitije zemlje u Evropi – po površini pod šumama (više od 59 odsto), ali i po odnosu ukupne površine po stanovniku (1,3 hektara po stanovniku). Na osnovu mjerljivih parametara iz uspostavljenog sistema monitoringa stanja šumskih ekosistema, može se konstatovati da je stanje šuma na zadovoljavajućem nivou i da dugoročna stabilnost i otpornost šuma nije ugrožena – kazao je Anđelić. To, međutim, kako dodaje, nijesu podaci koji nas mogu učiniti bezbrižnim, već obaveza više da bogatstvo ovog resursa koje imamo očuvamo za buduće generacije i obezbijedimo njegovu održivu valorizaciju.
- Posebno imajući u vidu da se godinama unazad sa šumskim resursima u Crnoj Gori nije adekvatno gazdovalo, što je za rezultat imalo loše stanje šuma u pojedinim područjima, primjere prekomjerne i bespravne sječe, izvoz kvalitetnih drvnih sortimenata, šumski nered, slabe prihode od korišćenja šuma i druge koje su dobrim dijelom opravdavale lošu percepciju javnosti kada je riječ o očuvanju šuma u Crnoj Gori. Dodatno, šume su globalno sve ugroženije zbog sve izraženijeg uticaja klimatskih promjena – objašnjava Anđelić.
ODRŽIVI PRISTUP
- Suočavajući se sa navedenim izazovima, on naglašava da je Vlada odgovorno i odlučno postavila zadatak – da zaštiti i održivo koristi, valorizuje osjetljive šumske resurse. - U tom pravcu u proteklih dvije i po godine donijete su važne odluke i preduzete brojne aktivnosti i mjere, koje su već dale vidljive rezultate u dijelu efikasnijeg gazdovanja šumama. Posebno smo ponosni na odluku o ograničenju izvoza drvnih sortimenata iz šuma u državnom vlasništvu i uvođenje režima dozvola za šume u privatnom vlasništvu, a koja je imala evidentne pozitivne efekte po stanje šumskih resursa i domaću drvopreradu – kazao je Anđelić.
- Opširnije u Pobjedi
