Kotoranin širokog obrazovanja, sposobnosti i interesovanja, koji je cijelu jednu deceniju proveo u diplomatiji kao ambasador Crne Gore u Vatikanu i Italiji, doktor ekonomije, admiral Bokeljske mornarice, univerzitetski profesor, član Reda malteških vitezova, od nedavno je i predsjednik Savjeta Fondacije Don Branko Sbutega.
POBJEDA: Kotor je u dugoj istoriji promijenio mnoge vlasti i uprave, koje su, zajedno sa pomorstvom i trgovinom uticale da ovaj grad postane mjesto susreta različitih kultura, istoka i zapada, katoličanstva i pravoslavlja. Kako je, po Vama, zemljotres uticao na noviju istoriju Kotora?
SBUTEGA: Vrijeme je misterija - sadašnjost izmiče, budućnost je neizvjesna, imamo samo prošlost, istoriju. Sve što imamo je stvoreno u prošlosti i na tome gradimo budućnost. Istorija je sukcesija promjena u kojima pokušavamo da nađemo smisao i red. Istorija Kotora, duga dva milenijuma, bogata je i često je dramatična. Grad i okolina su preživjeli više jakih zemljotresa. Zemljotres 1979, jedan od najjačih, imao je teške posljedice, ne samo kada se radi o materijalnim i ljudskim žrtvama. Zahvaljujući solidarnosti Jugoslavije, a zatim Crne Gore, zemlja i kulturno-umjetnički spomenici su obnovljeni. Imajući sve to u vidu, proteklih četrdeset godina ostavile su duboki trag, ali su tradicija, duhovni i kulturni potencijali dovoljno jaki da omoguće da Kotor izdrži izazove vremena i traumu zemljotresa. I ovoga puta je Kotor pokazao vitalnost i uvjeren sam da će, kao i u prošlosti, prebroditi teškoće.
POBJEDA: Nakon strahovitog zemljotresa koji je zadesio Crnu Goru i iza sebe ostavio pustoš u cijeloj Boki, Kotor i dio zaliva uvršteni su na Listu svjetske prirodne i kulturne baštine Uneska. Koliko je to uvrštavanje značajno?
SBUTEGA: Upis područja Kotora na listu Uneska neposredno poslije zemljotresa je bio od vitalnog značaja ne samo za njegovu obnovu i promociju u svijetu, već i za podizanje svijesti o značaju njegovih kulturnih i ambijentalnih vrijednosti kod nas, i za spriječavanje da se one više devastiraju. Najveći problem posljednjih godina je ugrožavanje ambijenta neadekvatnom gradnjom i tu je uloga Uneska bitna.
POBJEDA: Podržavate projekte koji imaju važan promotivni, kulturološki i društveni uticaj na cijelu Boku. Od 1991. godine okruženi ste italijanskom kulturom, živite u Rimu, jednom od najvećih svjetskih centara kulture. Koliko je kultura i kulturna politika važna za predstavljanje države u svijetu, za formiranje slike o jednoj maloj zemlji kakva je Crna Gora?
SBUTEGA: Iako već dugo živim u Rimu, gradu sa najvećim kulturnom nasljeđem na svijetu i dosta putujem, mogu objektivno da sudim o našem kulturnom nasljeđu. Ostajem uvjeren da je ono izuzetno. Kultura je u svim svojim dimenzijama od bitnog značaja za stvaranje slike država, a posebno kada se radi o malim i nedovoljno poznatim državama, poput Crne Gore. Njena prednost je da se na malom prostoru ukrštaju uticaji raznih civilizacija. Crna Gora nije uspjela to dovoljno da iskoristi. Nedovoljno valorizuje i promoviše kulturu, a često je i njeni građani malo poznaju. Razvoj turizma, koji se dobrim dijelom zasniva na kulturnim atraktivnostima, velikim dijelom je posljedica toga što su nas strane agencije i kompanije otkrile, a ne što smo mi to promovisali. Sad je najbitnije da ne ugrozimo kulturu zbog trke za profitom, već da imamo viziju dugoročnog razvoja, u kojoj je kultura bitna komponenta.
POBJEDA: Vaš brat, don Branko Sbutega, sa pijanistom Ratimirom Martinovićem, osnovao je festival KotorArt 2002. godine. Vi ste danas dio njegove organizacije, baš kao što je i on bio. Ovog ljeta biće održani 18. KotorArt Don Brankovi dani muzike. U čemu prepoznajete značaj ovog festivala kod nas?
SBUTEGA: KotorArt je rođen zahvaljujući viziji i entuzijazmu dvije osobe, i to u vremenu koje je bilo vrlo teško. To svjedoči da je uvijek moguće, uprkos problemima, realizovati dobre ideje. Naravno, potrebna su i sredstva, dobra organizacija i pomoć institucija. Godinama je KotorArt imao puno teškoća, najviše ekonomskih, ali je zahvaljujući upornosti i sposobnosti Branka i Ratimira, a poslije Brankove smrti prije svega Ratimira i njegovih saradnika, nastavio da živi, da se razvija i postane, po kvantitetu i kvalitetu programa i izvođača i broju posjetilaca, jedan od najznačajnijih festivala u cijeloj regiji. Kao i ukupna kultura Kotora i Boke, festival je otvoren i dinamičan. Na njemu učestvuju vrhunski muzičari sa svih kontinenata. Istovremeno je i klasičan i savremen, okrenut prošlosti i budućnosti. Svake godine festival naručuje nova djela od umjetnika iz Crne Gore i inostranstva, inspirisana važnim povodima i datumima naše prošlosti (Kolo Bokeljske mornarice, zaštitna životne sredine, godišnjice Njegoša, Blažene Ozane, don Branka itd.), a kotorski režiser Dušan Vuleković tim povodima pravi prigodne filmove. Ove godine se radi o djelima na temu zemljotresa i Uneska.
POBJEDA: Za održavanje festivala KotorArt neophodna je podrška kako lokalne zajednice, tako i državne uprave. Kako vidite svoju ulogu, kao predsjednika u Savjetu Fondacije Don Branko Sbutega?
SBUTEGA: Nije dovoljan vrhunski kvalitet, nužno je da festival sraste sa gradom. On je važan dio kulturne i turističke ponude, dakle i promocije Kotora, Boke, Crne Gore, ali to ne bi bilo dovoljno, kada ga Kotorani ne bi prihvatili kao dio svoje kulture i tradicije. Bitno je da se upravo to dogodilo. Festival KotorArt u svim segmentima (Don Brankovi dani muzike, Festival klapa Perast, Kotorski festival pozorišta za djecu i Pjaca od filozofa) je dio Kotora, kao što su Dubrovačke ljetne igre, iako sa dužom tradicijom, neraskidivi dio Dubrovnika. Ja se ne angažujem u njemu samo zbog pijeteta prema bratu, već zato što duboko vjerujem u njegovu vrijednost. Iako je ranije bilo problema, opština Kotor i Ministarstvo kulture su nastavili da daju punu podršku i finansiraju festival, a naredni korak bi trebalo da bude potpisivanje dugoročnog sporazuma sa Ministarstvom. Takođe je važno da festival podržavaju značajni i zainteresovani sponzori.
POBJEDA: Uz bogatu i uspješnu pedagošku, naučnu i diplomatsku karijeru, cijelog života pišete poeziju, prozu, slikate. Što trenutno okupira Vašu pažnju, što izučavate?
SBUTEGA: Veliki dio moga vremena i energije posvećujem Bokeljskoj mornarici, a posebno tome da njena kandidatura za upis na Listu svjetske nematerijalne kulturne bašitne Uneska krajem godine bude okončana sa uspjehom. Pripremamo reprezentativnu izložbu Bokeljske mornarice na Cetinju u maju, kao i gostovanja Mornarice u inostranstvu. Pored toga, radim na knjigama na italijanskom jeziku - jedna je istoriografskog karaktera, a druga je roman.
