Politika

Realan rok za ulazak u EU je 2025.

Veoma je važno da predstojeći izbori za Evropski parlament, bez obzira na njihov rezultat, ne utiču na politiku proširenja EU ili čak da joj daju novi zamah ako je moguće – kaže Neđeši
Realan rok za ulazak u EU je 2025.
PobjedaIzvor

Mađarska sa posebnom pažnjom prati politička zbivanja na Zapadnom Balkanu i potpuno nam je jasno kakve opasnosti donosi usporavanje integracionog procesa.

Upravo zato zagovaramo da Evropska unija, a takođe i same članice – i pored brojnih postojećih izazova što prije donesu odluke neophodne za ubrzanje integracije zemalja ovog regiona – kaže u intervjuu Pobjedi ambasador Mađarske u Crnoj Gori Jožef Neđeši. Ističe da postoji značajan napredak u pogledu poglavlja 23. i 24. koji se odnosi na sistem pravosuđa i temeljna prava.

POBJEDA: Mađarska je najveći prijatelj Crnoj Gori na putu ka EU. Nesebično ste zagovarali i pomogli i ulazak Crne Gore u NATO, a takođe ste u vrhu zemalja koje ulažu u Crnu Goru. Nema sumnje da će se ovi odlični odnosi nastaviti. U kojim oblastima vidite prostor za proširenje saradnje?

NEĐEŠI: Zahvaljujući odličnim političkim odnosima i povoljnoj investicionoj klimi, Mađ a r s k a j e o d o b n o v e nezavisnosti Crne Gore zaista postala jedan od najvećih investitora u Crnoj Gori. Ukupna vrijednost direktnih stranih ulaganja iz Mađarske u Crnu Goru je u protekloj deceniji premašila 500 miliona eura. Smatram da na području ekonomije najveće šanse za produbljivanje naše saradnje postoje u oblastima poljoprivrede, prehrambene industrije, zaštite životne sredine, vodoprivrede i turizma. Naime, razvijanje ovih sektora predstavlja prioritet za Crnu Goru, a mađarske kompanije raspolažu sa značajnim referencama i velikim stručnim iskustvom u ovim oblastima.

Međutim, nikako ne smijemo zanemariti ozbiljan kulturni potencijal naših država i odnose među našim građanima, zato kao ambasador smatram da je pored razvijanja političkih i ekonomskih odnosa, takođe moj istaknuti zadatak promocija saradnje na polju kulture, prosvjete i nauke. U tom duhu želimo da u nadolazećoj ljetnjoj sezoni sa brojnim mađarskim priredbama obogatimo kulturnu scenu Crne Gore.

POBJEDA: Čini se da je u ovim turbulentnim vremenima za Evropsku uniju i Veliku Britaniju proširenje u drugom planu. U briselskim krugovima se pominje mogućnost da Albanija i Sjeverna Makedonija prije oktobra neće dobiti zeleno svijetlo za otvaranje pregovora. Da li ste saglasni da postoji zastoj u politici proširenja?

NEĐEŠI: Nikada nije dovoljno naglasiti da je proširenje proces koji predstavlja put ka jedinstvenoj i jačoj Evropi, čiji je intenzitet i efikasnost, međutim, izložen promjenama.

Mađarska je jedan od najprivrženijih i najkonzistentnijih zagovornika evroatlantske integracije zemalja Zapadnog Balkana, jer smo uvjereni da je pristupanje ovih država NATO-u i Evropskoj uniji najvažnija garancija stabilnosti i trajnog razvoja regiona. Kao država koja je neposredni susjed ovog regiona, Mađarska sa posebnom pažnjom prati politička zbivanja na Zapadnom Balkanu i potpuno nam je jasno kakve opasnosti donosi usporavanje integracionog procesa. Upravo zato zagovaramo da Evropska unija, a takođe i same članice – i pored brojnih postojećih izazova (Bregzit, izbori za Evropski parlament, formiranje novih radnih tijela, a tu mislim i na tzv. „umor od proširenja“, koji se javlja u pojedinim državama članicama), što prije, bez gubitka vremena donesu odluke neophodne za ubrzanje integracije zemalja Zapadnog Balkana.

Za to već postoje neophodne institucije i funkcionišu potrebni mehanizmi. Moguće slabljenje integracione perspektive na Zapadnom Balkanu može dovesti do neželjenog gubitka kredibiliteta i povećanja bezbjednosnih rizika.

POBJEDA: Evropski izbori su sve bliži. Da li će se promijeniti odnos prema Zapadnom Balkanu nakon izbora?

NEĐEŠI: Brisel nedvosmisleno podržava evropsku perspektivu Zapadnog Balkana. U skladu s tim je Evropska komisija 2018. godine u svojoj strategiji definisala 2025. godinu kao ciljni datum za pristupanje Crne Gore i Srbije. Mađarska odlučno podržava EU-integraciju Zapadnog Balkana jer nam je potpuno jasno da je stabilnost ovog regiona elementarni interes naše države, ali i cijele Evropske unije. Veoma je važno da predstojeći izbori za Evropski parlament, bez obzira na njihov rezultat, ne utiču na politiku proširenja EU ili čak da joj daju novi zamah ako je moguće.

POBJEDA: Kako vidite napredak Crne Gore u poglavljima 23. i 24?

NEĐEŠI: Crna Gora je u proteklom periodu postigla značajne uspjehe u oblasti evropskih integracija, a ti rezultati su priznati i od strane Brisela i država članica. Raduje činjenica što je od svih kandidata sa Zapadnog Balkana, Crna Gora otvorila najviše poglavlja u pregovorima sa EU.

 Takođe, postoji značajan napredak u pogledu poglavlja 23. i 24. koja se odnose na sistem pravosuđa i temeljna prava. Smatram da se – uz održavanje dinamike Vladinih napora za ispunjavanje uslova potrebnih za zatvaranje poglavlja – mogu riješiti postojeći nedostaci. Vlada Mađarske pruža svu raspoloživu podršku Crnoj Gori u interesu što bržeg ulaska u EU, i u ovom trenutku dva mađarska EU stručnjaka rade u Podgorici i pomažu Vladi Crne Gore u procesu EU-integracija.

POBJEDA: Da li je taj famozni rok za ulazak Crne Gore u EU do 2025, po Vašem mišljenju, realan?

 NEĐEŠI: To, prije svega, zavisi od pripremljenosti i napora Crne Gore. Moje dosadašnje iskustvo je da niti politička odlučnost, a niti stručno znanje ne nedostaje sa vaše strane, pa zato smatram veoma realnim da uz održavanje sadašnjeg tempa priprema, Crna Gora može postati punopravna članica EU do 2025. godine.

POBJEDA: Da li su mađarske kompanije zadovoljne uslovima poslovanja u Crnoj Gori?

NEĐEŠI: Kako sam već spomenuo, mađarska preduzeća su ostvarila veoma ozbiljna ulaganja u Crnoj Gori. Među najznačajnijim mađarskim investitorima se nalazi OTP banka i Hunguest hotels, koji su stekli pozitivna iskustva u Crnoj Gori. O tome svjedoči činjenica da većina prisutnih mađarskih firmi planira proširenje aktivnosti u Crnoj Gori, a nadamo se da će to rezultirati novim mađarskim investicijama i dolaskom novih mađarskih preduzeća.

Portal Analitika