POBJEDA: Analize koje su urađene u Vašoj zemlji, pokazale su da austrijske oružane snage uskoro neće biti u stanju da ispune svoje zadatke; to je potvrdio i načelnik generalštaba. Da li Vas brinu ovakve ocjene, što ćete uraditi da savladate probleme sa kojima se vaša vojska suočava?
KUNASEK: Ova analiza počiva na velikim ambicijama. Cilj žalbe načelnika Generalštaba bio je da se postigne javno preispitivanje vrijednosti austrijskog bezbjednosnog programa. Ovaj bezbjednosni program mora se razmotriti u svijetlu preusmjeravanja bezbjednosne i odbrambene politike Austrije na osnovni zadatak vojne odbrane, u skladu sa našim saveznim Ustavom.
Ovdje je takođe riječ o pokretanju značajnog poveć anja naše potrošnje na odbranu. Austrijskim oružanim snagama potrebno je teško naoružanje kako bi održali vojnu sposobnost odbrane naše zemlje.
Nabavka takve opreme je skupa. Što se tiče upravljanja kriznim situacijama i međunarodnim zadacima Austrije, mi i dalje ostajemo među vodećim zemljama Evrope u odnosu na našu populaciju. Ovo posebno važi za naše angažovanje na Zapadnom Balkanu, što je od presudnog značaja za našu zajedničku sigurnost. Stabilnost u regionu znači stabilnost za Evropu. Stabilnost i sigurnost u regionu zauzvrat jačaju ekonomski razvoj. U tom smislu, Austrija pokušava da podrži zemlje Zapadnog Balkana i podstakne njihov proces pridruživanja EU.
POBJEDA: Koji su najveći bezbjednosni izazovi na Zapadnom Balkanu?
KUNASEK: Sa naše tačke gledišta, smatramo da u regionu i dalje postoje političke i etničke fragmentacije. Ovo je rezultat neriješenih konflikata. Pored toga, sve već i uticaj spoljnih aktera, kao što su Kina i Turska, ima geopolitičke implikacije za položaj EU i njen politički kredibilitet.
EU sa svojom strategijom za Zapadni Balkan, naravno i Austrija, nastoji da pruži političku podršku za bližu saradnju i koordinaciju u očuvanju evropske perspektive. Međutim, najvažniji aspekt ostaje sigurnost i stabilnost u regionu. Naš trenutni doprinos tome je implementacija austrijskog paketa za Zapadni Balkan.
On se sastoji od veće uključenosti zemalja regiona u misije EU, poboljšanja kapaciteta za upravljanje granicama i poboljšanje kapaciteta u vezi sa hibridnim prijetnjama. Stoga težimo da doprinesemo izgradnji regionalnih vojnih kapaciteta, na osnovu novog strateškog dijaloga, i da poboljšamo regionalnu vojnu saradnju. Napredak postignut u okviru evroatlantskih integracija nekih država Zapadnog Balkana jasno pokazuje da saradnja u sektoru bezbjednosti može biti od obostranog interesa i koristi. Moje ministarstvo nastoji da poboljša ulogu Austrije kao posrednika putem paketa za Zapadni Balkan, koji je zasnovan na Deklaraciji iz Graca. Uvjereni smo da su zemlje Zapadnog Balkana u stanju da vrijedno i aktivno doprinese Zajedničkoj sigurnosnoj i odbrambenoj politici.
POBJEDA: Crnogorski vojnici obučavaće se na vojnim akademija u Austriji. Gdje još vidite prostor za saradnju u oblasti odbrane između dvije države?
KUNASEK: Pa, vjerujem da uz našu sadašnju plodnu saradnju u oblasti odbrane u vezi sa obukom mladih crnogorskih vojnika, kao i kroz aktivnosti u oblasti obuke planinara i podršku za sigurnost skladišta, uspostavili smo veoma dobru osnovu za našu buduć u saradnju. U svakom slučaju, nastojimo da pomognemo Crnoj Gori gdje god je to moguć e kako bi se ona mogla uključiti u projekte zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike.
POBJEDA: Crna Gora je ponovo uvela vojni rok, na dobrovoljnoj osnovi. Vi ste zagovornik produženja vojnog roka u Austriji. Da li smatrate da mladi ljudi danas imaju volju da služe vojsku? Šta ih motiviše ili demotiviše?
KUNASEK: Poziv za služenje vojnog roka i komunikacija o neophodnosti državne odbrane na nacionalnom i evropskom nivou su od suštinskog značaja za motivaciju mladih u kontekstu politike odbrane. Pitanje najboljeg sistema odbrane, s obzirom na često specifične uslove i tradicije u različitim zemljama, mora se ocjenjivati na drugačiji način. Vojna obaveza i sistem policije sastavni su dio austrijske kulture odbrane.
POBJEDA: Kako komentarišete nedavne ocjene koje su se mogli čuti u evropskim krugovima - da bi se proširenje EU na Zapadni Balkan moglo zaustaviti, a da bi se proširenje NATO moglo posmatrati kao „kompenzacija“ i proces koji bi trebao stabilizovati region u odsustvu EU perspektive?
KUNASEK: Podsticanje približavanja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji nije samo doprinos sigurnosti, stabilnosti i prosperitetu, već i suštinska potreba za čitavu evropsku sigurnosnu arhitekturu. Naši napori u oblasti bezbjednosne i odbrambene politike su da približimo Zapadni Balkan evropskoj zajedničkoj bezbednosnoj i odbrambenoj politici. Ovom prilikom želio bih posebno naglasiti dodatnu korist od članstva Crne Gore u NATO-u.
