Teme ovogodišnje konferencije po sesijama su: I. Južnoslovenski jezici u prošlosti i sadašnjosti, II. Južnoslovenski književni kanon i III. Balkanski kulturni supstrati.
Cetinjski filološki dani daju priliku da, pored drugoga, iz više uglova i s pozicija različitih iskustava progovorimo o današnjoj situaciji na štokavskoj jezičkoj teritoriji. Biće to, razumije se, prilika i da sagledamo štete nastale na tome području održavanjem još uvijek živoga i žilavoga tradicionalističkoga pristupa tim pitanjima. Jasno je – makar to autentični predstavnici struke nedvosmisleno potvrđuju – da kriterijumi XIX vijeka ne mogu dominirati u jezičkim raspravama u bosanskome, crnogorskome, hrvatskom i srpskome jeziku na početku XXI vijeka. Takvi su kriterijumi, međutim, u političkoj sferi i te kako upotrebljivi, što znači – i štetni i opasni.
Javljaju se i težnje poput one izrečene u Deklaraciji o zajedničkome jeziku, ali one ne mogu biti štetne jer nemaju osnova ni da zažive. To je samo mali dio tema o kojima će raspravljati stručnjaci iz Amerike, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Hrvatske, Ukrajine, Poljske, Njemačke, Češke, zatim slavisti s azijskih univerziteta itd. Međunarodni simpozijumi obezbjeđuju domaćem kadru sticanje iskustva, razmjenu znanja, literature.
Zadovoljstvo je organizatora veliko kad se može pohvaliti radom koji je prepoznat i privlači kvalifikovane stručnjake. Neugodno je isticati imena učesnika zbog rizika da ćemo koga preskočiti, ali možemo spomenuti govornike iz plenarnoga dijela simpozijuma. Pa će tu referate podnijeti: Adnan Čirgić (FCJK), Robert Bonjkovski (Šljeski univerzitet u Katovicama, Odsjek za slovensku filologiju), Ranko Matasović (akademik HAZU i profesor Filozofskoga fakulteta), Jolanta Mindak-Zavadzka (akademik Poljske akademija nauka, Institut zapadne i južne slavistike Varšavskoga univerziteta), Endru Baruh Vahtel (Američki univerzitet u Centralnoj Aziji; upućenima poznat po knjigama Stvaranje nacije, razaranje nacije: književnost i kulturna politika u Jugoslaviji i Književnost Istočne Evrope u doba postkomunizma), Marko Jesenšek (akademik Slovenačke akademije nauka i umjetnosti), Mark Grinberg (akademik i profesor na Univerzitetu u Kanzasu) i Tomislav Z. Longinović (profesor slavistike, antropologije i uporedne književnosti na Univerzitetu Viskonsin i Univerzitetu Harvard).
Prema različitim naučnim poljima izlagača u plenarnome dijelu a pogotovo uvidom u kompletan program simpozijuma potvrdiće se da je zahvaćen bogat korpus tema iz književnosti, jezika i kulturne istorije.
Zamisao je organizatora da u okviru simpozijuma uz radni dio utvrđen temama po sesijama priredi portret nedavno preminuloga montenegriste Danila Radojevića, te portret jezikoslovca Stjepana Damjanovića, akademika HAZU. Vrijedno je istaći da je Stjepan Damjanović pripremio knjigu slavističkih studija za FCJK koju ćemo u sklopu Cetinjskih filoloških dana predstaviti u septembru. O ugledu djela akademika Damjanovića u slavističkome svijetu obaviješten je svako ko je slušao makar jedan čas staroslovenskoga jezika.
Ovogodišnji Cetinjski filološki dani biće i prilika da se osvrnemo makar na montenegristički rad Josipa Silića, laureata Povelje FCJK za poseban doprinos montenegristici, dodijeljene na Cetinjskim filološkim danima I 7. septembra 2017. Josip Silić (1934−2019) bio je standardolog poznat mnogo šire od naših regionalnih razmjera, bio je prijatelj Crne Gore, jedan od autora referata o neophodnosti osnivanja Instituta za crnogorski jezik i književnost te njegove transformacije u Fakultet za crnogorski jezik i književnost. Uza sve ostalo, Crna Gora imala je sreću da je naučnik njegova kalibra učestvovao u standardizaciji njezina službenoga jezika.
U maniru svega što je Fakultet za crnogorski jezik i književnost radio, dakle dajući riječ struci i kriterijumima a bez marketinškoga proračuna i hvalisavosti, zatemeljen je prvi cetinjski simpozijum 2017. i objavljen reprezentativan zbornik. Vrijednošću radova i autoritetom recenzenata tome je zborniku trasiran siguran put za koji već stižu znatne potvrde iz domaće i inostrane nauke.
Dragocjeno je dodati da ovaj simpozijum pripremamo od prošle jeseni te da je svaki segment osmišljen tako da još jednom potvrdimo da smo dostojni ovoga međunarodnog simpozijuma i uglednih gostiju s kojima sarađujemo.
Simpozijum Cetinjski filološki dani II realizovaće se pod pokroviteljstvom Ministarstva nauke Vlade Crne Gore.
