Iz Telekoma objašnjavaju da je Sporazumom o sniženju cijena rominga iz 2014. godine predviđena obaveza dopune zakona u dijelu propisivanja ovlašćenja nacionalnih regulatora da bez analize tržišta utvrđuju cijene rominga.
Ovu obavezu država je uporno ignorisala, tvrde iz Telekoma, a EKIP je donosio odluke koje su bile obavezujuće.
- Odluke EKIP-a od 30. 6. 2015. do 8. 8. 2017. godine poništene su kao nezakonite pravosnažnim presudama Upravnog suda jer Sporazum nije ratifikovan u skladu sa Ustavom i propisima Crne Gore - navode iz Telekoma.
Na pripremnom ročištu koje je juče održano pred Privrednim sudom zastupnica Telekoma Tijana Vukčević predložila je telekomunikaciono i finansijsko vještačenje kako bi se utvrdio obim saobraćaja i iznos štete koja je zbog sniženih cijena nastala za ovog mobilnog operatera.
Ta se šteta ogleda u novčanoj razlici između prihoda koje bi ostvarili da su roming naplaćivali po cijenama prije sporne odluke i prihoda koje su objektivno ostvarili.
Zastupnica EKIP-a Ljiljana Pešelj tužbu je ocijenila paušalnom i dodala da je Telenor istu tužbu prije dvadesetak dana povukao.
Nakon više poništenih odluka od strane Upravnog suda, stupanjem na snagu izmjena Zakona o elektronskim komunikacijama 2017. godine EKIP-u je dato pravo da može bez prethodno sprovedene analize tržišta odrediti maksimalne cijene rominga u skladu sa pomenutim sporazumom zaključenim između Crne Gore, Srbije, Makedonije i BiH.
U odgovoru na tužbu EKIP-a navodi se da ne postoji potreba za ratifikacijom Sporazuma, jer je riječ o administrativno međunarodnom ugovoru zaključenom između resornih ministarstava četiri države.
Takođe navode da je EKIP bio nadležan za realizaciju ovog sporazuma te je svojim odlukama samo utvrdio dinamiku snižavanja cijena rominga u tri faze počevši od jula 2015. godine.
Zato i dovodi u pitanje pasivnu legitimaciju imajući u vidu da je Sporazum u ime Vlade potpisalo nadležno ministarstvo. Tvrde da Telekom na ovaj način želi da zadrži što više cijene usluga i ostvari što veći profit, ukazujući im da razloge za pad prihoda treba tražiti u aplikacijama Viber, WhatsApp i Facebook.
- Ovakav odnos tužilac, iako pripada grupi koja posluje u velikom broju evropskih zemalja, ispoljava samo prema korisnicima i regulatornim odlukama u Crnoj Gori u kojoj ostvaruje značajnu poslovnu dobit - navodi se u odgovoru na tužbu EKIP-a. Sudski postupak biće nastavljen polovinom maja.
