Intenzivni požari koji su, gotovo simultano, izbijali u više opština širom Crne Gore i odnosili velike površine rastinja, makije i šume donijeli su mnogo nevolja vatrogascima, a prirodi nanijeli veliku štetu. Čišćenje imanja, paljenje površina zbog uvriježene teorije da će bolje roditi pečurke, ili prosto nemar ili namjera, tek dima i vatre nije falilo. Najteže je, prema procjenama, bilo na području kolašinske opštine gdje je gorjelo na razuđenom terenu. Iz Direktorata za vanredne situacije MUP-a je saopšteno da je u periodu od 22. do 24. marta došlo do pojave 130 požara na otvorenom prostoru koji su u najvećem broju slučajeva izazvani od strane građana prilikom čišćenja svojih imanja.
Naročito je bilo kritično na području opština Danilovgrad, Kolašin, Budva, Nikšić, kao i glavnog grada Podgorica, što je dovelo do toga da je nekoliko požara ugrožavalo stambene objekte i druga materijalna dobra. Ističu da je situacija na ugroženim područjima zahtijevala višednevni neprestani rad pripadnika službi zaštite i spašavanja u svim jedinicama lokalne samouprave, kao i za ovaj period neočekivani angažman jedinice za gašenje požara iz vazduha Ministarstva unutrašnjih poslova – Direktorata za vanredne situacije.
-Angažovanje navedenih resursa na lokalnom i državnom nivou doprinijelo je sprečavanju nastanka većih materijalnih šteta, pri čemu su već utrošena određena sredstva planirana za period pojačane požarne opasnosti – ljetnji period.
Napominjemo da će se u narednim danima vršiti osmatranje teritorije Crne Gore iz vazduha helikopterima MUP-a, kao i Vojske Crne Gore koji su opremljeni najsavremenijim uređajima za snimanje terena iz vazduha.
Takođe, službenici Uprave policije će imati pojačanu aktivnost u smislu patroliranja na prostorima sa povećanim požarnim rizikom, a sve u cilju pronalaska i eventualnog procesuiranja lica koja izazivaju požare na otvorenom prostoru, što se i dogodilo u Budvi kada je jedna osoba procesuirana zbog izazivanja opšte opasnosti - poručuju iz MUP-a. Direktorat za vanredne situacije apeluje na građane da ne vrše nekontrolisana paljenja na otvorenom prostoru, već da ukoliko imaju potrebe za spaljivanjem određenog otpadnog materijala o tome obavijeste službe zaštite i spašavanja u njihovim opštinama, kako bi se te aktivnosti obavile na kontrolisan i bezbjedan način.
APELI NE POMAŽU
U martu i aprilu pripadnici Službe zaštite i spašavanja Kolašin su gasili 36 požara i imali su ukupno 90 intervencija. Potrošili su 360.000 litara vode gaseći dva automobila, jedan komin i 33 intenzivna požara na otvorenom. Spasili su sve objekte koje su branili od vatre, osim jedne stare kuće u Međuriječju, napuštene i oronule prizemljuše koja je tokom noći izgorjela. Željko Darmanović, komandir Službe zaštite i spašavanja, je i organizovao i gasio i opravljao vozila koja su stajala zbog nepristupačnih puteva. Kaže da je bilo dosta situacija kada su svi vatrogasci bili na terenu jer je gorjelo na više mjesta. -Intenzivni požari, požari u isto vrijeme kao i nedovoljan broj vatrogasaca, učinili su da moramo angažovati i vatrogasce koji nijesu u smjeni pa je tako registrovano 364 prekovremena radna sata, što danju, što noću – kazao je on.
Kolašinskim vatrogascima su na gašenju velikog požara u Seocima pomagali i avioni MUP-a. Darmanović kaže da su i mještani pomagali jer je značajan dio požara bio na nepristupačnom terenu. Pogotovo je intenzivan bio požar koji je započeo u selu Vočje u Donjoj Morači, koji je trajao od 22. do 27. marta i koji se kasnije širio ka Crkvinama i Bistrici. Komandir kolašinskih vatrogasaca je kategoričan da je ljudski faktor uzrok svih požara.
-Da li se radi o namjeri ili nepažnji utvrdiće nadležni organi a stručne službe zadužene za zaštitu šuma izvršiće procjenu štete. Najviše je bilo šumskih požara koji su stvarali najviše problema jer umjesto požarnih puteva ima dosta prepreka, a nema ni „šumskog reda“. Uputili smo stotine apela, ali je očigledno da će makar jedno kažnjavanje imati više efekta - kaže Darmanović. Požari na nepristupačnom terenu donijeli su dosta štete mehanizaciji u pokušajima da se što više priđe vatri. Iz Službe ističu da stanje opreme nije nimalo adekvatno obavezama i velikom prostoru kojeg spasioci štite. Nedostaje i lične i zaštitne i ostale vatrogasne opreme, ali će se, ističe Darmanović, tražiti rješenja da se kvalitet opremljenosti poveća.
ČIŠĆENJE VATROM
Mojkovčani ne odustaju od proljećnog čišćenja svojih livada vatrom. Rade to čak i u gradu. Vatrogasci godinama apeluju da se to ne radi, upozoravaju na sve rizike i opasnosti koje to igranje vatrom nosi sa sobom, ali ne pomaže. Preostaje im jedino da gase požare. To i rade, bez predaha. -Samo prošlog mjeseca smo imali čak 54 požara, koji su krenuli sa livada. Pali se i dalje.
Mnogi od njih su prešli i u šume, a bilo je i ugroženih objekata. Svi ti požari su bili na za vozila nepristupačnom terenu, što nam je otežavalo posao. Ipak, sve smo uspjeli da ugasimo, tako da većih šteta na imovini ljudi nije bilo, ali su određenu cijenu platile šume - rekao je rukovodilac Službe zaštite i spašavanja Dragan Marković. Očigledno je, dodao je on, da se radi o namjerno izazvanim požarima koji su izmakli kontroli prilikom čišćenja livada.
-Mještani to uglavnom negiraju, pominju raznorazne uzroke požara, ali je jasno o čemu se tu radi. Mi smo nemoćni da spriječimo to. Jedino možemo da gasimo, što i radimo, i tako sprečavamo posljedice neodgovornog ponašanja pojedinaca. Ako se ovo nastavi, ne može se isključiti mogućnost da dođe do ogromnih šteta, jer mi, jednostavno, ne možemo svuda intervenisati ako se više požara istovremeno pojavi na lokacijama desetinama kilometara udaljenim - upozorava Marković.
DNEVNO 20 POŽARA
On je dodao da je vatrogasna jedinica solidno opremljena. Ima pet vozila za gašenje požara i osam vatrogasaca. -Imamo dobru i osposobljenu jedinicu. Bilo bi dobro da imamo još par vozila i brojniju vatrogasnu ekipu, ali to za sada nije moguće zbog nedostatka sredstava.
U ovom trenutku, ne računajući ove za nas i fizički i materijalno iscrpljujuće livadske požare, najveći problem nam je nedostatak zaštitne opreme za vatrogasce. Imamo nešto, ali nedovoljno. Vjerujem da će se i to u nekom narednom periodu riješiti - kazao je Marković. Isti scenario događa se u Pljevljima: sa prvim proljećnim danima nesavjesni građani počinju čišćenje imanja paljenjem čime često ugrožavaju materijalna dobra, svoje i tuđe živote. Uprkos apelima Službe zaštite i spašavanja priča se ponavlja iz godine u godinu, pa pripadnici pljevaljske Službe često koriste sva raspoloživa sredstva u ljudstvu i mehanizaciji.
U nedjelju, 31. marta vatrogasci su bili na 20 intervencija i taj dan je rekordan po broju požara u posljednjih pet godina. Prošlog vikenda gasili su požare na 32 lokacije. -Služba zaštite ima ogromne materijalne troškove, od goriva, rezervnih djelova, prekovremenih sati. Samo za prošli vikend i ponedjeljak potrošili smo 500 litara goriva za naša vozila. U krajnoj liniji sve to plaćamo mi, građani – kazao je Goran Čavić, komandir pljevaljske Službe zaštite.
Čavić dodaje da prema podacima Službe zaštite u martu je bilo 89 intervencija, a taj trend nastavljen je i početkom aprila, pa postoji bojazan da se taj broj premaši. -Mi smo već kontaktirali policiju i oni su se aktivno uključili i već rade na tome, jer postoje osnovane sumnje da ima lica koja namjerno podmeću požare – kazao je Čavić. On je još jednom upozorio građane da se spaljivanje vegetacije obavlja u mirnim danima, kada nema vjetra, što dalje od kuće, da se materijal koji se spaljuje treba izolovati, da dvorište kuće i pomoćnih objekata treba urediti i očistiti od prošlogodišnje sasušene trave. Pljevaljska Služba zaštite je znatno opremljenija dobijanjem odijela koji su donacija NR Kine i sa četiri vatrogasna vozila vrijedna 1,5 miliona eura koja su dobili od Vlade Crne Gore.
-Što se tiče opreme situacija je dobra. Nedostaje malo ljudstva u ovakvim prilikama, ali nalazimo neku ravnotežu između potreba i finansijskih mogućnosti – kazao je Čavić. Situacija je alarmantna i u Bijelom Polju. Služba zaštite i spašavanja u je od prvog marta imala 132 intervencije. Uglavnom se intervenisalo na gašenju šumskih i livadskih požara. Komandir te službe Milonja Rakonjac pojasnio je za Pobjedu da su gasili 81 požar na šumskim kompleksima, dok su 25 puta gasili vatru koja je zahvatila nisko rastinje, u tri slučaja su gasili požare na sijenu, pri čemu je, kako je rekao, izgorjelo vlasnicima više od 100 tovara. -Požari su pričinili veliku materijalnu štetu na svim područjima bjelopoljske opštine.
Gasili smo vatru gotovo na svim lokacijama počev od Stožera, u selima duž Vraneške doline, preko Koritske i Sipanjske visoravni prema bistričkom kraju i dalje prema obroncima planine Lise. Nažalost, na nekim lokacijama nijesmo uspjeli da stignemo na vrijeme i izgorjelo je 9 pomoćnih objekata i štala. Na nekim lokacijama uspjeli smo da blagovremenom intervencijom spasimo stambene objekte - kazao je Rakonjac. Što se tiče tehničke opremljenosti, komandir je naveo da je trenutno na zadovoljavajućem nivou. -Uvijek imamo spremnih pet specijalnih vozila sa 25 tona vode, koja mogu odmah da intervenišu.
Ukoliko postoji potreba za angažovanjem dodatnih sredstava, u garaži u Cerovu imamo spremno još troje specijalnih vozila kapaciteta 10 tona vode. Osim toga na raspolaganju su i tehnička vozila kojima može da se interveniše u situacijama gdje nije potrebno gasiti vatru - pojasnio je Rakonjac dodajući da Služba raspolaže sa 16 operativaca za intervencije na terenu.
