Istraživanje morskih pećina na našoj obali, preduzimanje mjera za njihovu zaštitu, održavanje i korišćenje u turističke svrhe jedan je od projekata fokusiranih na očuvanje prirode i održivo korišćenje prirodnih resursa obale i mora u koje je uključena Služba zaštite Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom. Prema riječima rukovoditeljke Službe mr Aleksandre Ivanović, u toku je projekat ,,Istraživanje morskih pećina na potezu od rta Arza do uvale Trašte sa akcentom na Plavu špilju i Niska pećinu koja se smatra pogodnim staništem sredozemne medvjedice.
POPIS VRSTA
-Cilj projekta je istraživanje biodiverziteta i popis vrsta koje ih nastanjuju, te izrada prijedloga preporuka za održivu valorizaciju pećina u turističke svrhe. Plava špilja je najpoznatija crnogorska morska pećina koja se posljednjih godina intenzivno koristi kao turistička atrakcija, što je dovelo do ugrožavanja ovog lokaliteta bukom, zagađenjem i otpadom. Projektom je predviđeno da se predlože mjere za korišćenje kojima će se ujedno omogućiti i zaštita ove pećine i živog svijeta u njoj – navela je Ivanović. Ona ističe da je posebno značajno istraživanje Niske pećine koja, prema mišljenju stručnjaka, predstavlja jednu od potencijalnih lokacija za boravak sredozemne medvjedice.
-Naime, postoje podaci da je na Crnogorskom primorju šezdesetih godina prošlog vijeka boravila sredozemna medvjedica (Monachus monachus) čije stanište upravo predstavljaju morske pećine. Sveobuhvatnim istraživanjima pećina duž cijele naše obale, koje je Institut za biologiju mora sproveo 2014. i 2015. godine, nije evidentirano prisustvo ove zaštićene vrste morskih sisara iz porodice foka, međutim informacije o njenom prisustvu u Hrvatskoj i nedavno u Albaniji ulivaju nadu da će se ponovo nastaniti i na našoj obali.
Očekujemo da, kroz projekat koji realizuje NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica, uskoro započnu nova istraživanja potencijalnih staništa sredozemne medvjedice – ističe sagovornica. Ivanović je podsjetila da je lani bio angažovan Institut za biologiju mora za projekat ,,Istraživanje i čišćenje pećina na području Borove šume u Ulcinju“. -Tada je otkriveno da postoji veoma atraktivna mreža podvodnih, odnosno polupotopljenih pećina, koje po svojoj morfologiji, ali i prisustvu sumporovite vode predstavljaju prirodni potencijal za turističku valorizaciju. Istraživanja su pokazala da su ove pećine, sa jedne strane stanište rijetkih i ugroženih organizama, poput slijepih miševa, ali sa druge, nažalost, deponija otpada koje su godinama nanosile morske struje, zbog čega je ovim projektom bilo obuhvaćeno i čišćenje tih pećina – navela je sagovornica.
MORSKE ZONE
Na pitanje koje će to lokacije i kada biti zaštićene u morskoj zoni; s obzirom da se kao moguće godinama pominju Platamuni, Katič i ostrvo Stari Ulcinj, Ivanović kaže da se u medijima i u stručnim krugovima često pominje činjenica da Crna Gora još nema proglašena zaštićena područja na moru.
- Treba napomenuti da proglašavanju ovih područja prethode značajna istraživanja i praćenja stanja, pažljivo planiranje i zoniranje aktivnosti na moru, te definisanje mjera za upravljanje i kontrolu. Ministarstvo održivog razvoja i turizma nedavno je započelo realizaciju projekta ,,Promovisanje upravljanja zaštićenim područjima kroz integrisanu zaštitu morskih i priobalnih ekosistema na Primorju Crne Gore“, koji se finansira iz GEF Nacionalne alokacije i kojim će, pored revizije postojećih zaštićenih područja biti pripremljen osnov za proglašenje prvih zaštićenih područja na moru za lokacije koje su ranijim istraživanjima bila prepoznate kao potencijalna, a to su ostrvo Katič kod Petrovca, zona Platamuna i ostrvo Stari Ulcinj – kaže Ivanović.
Ona precizira da će aktivnosti u okviru ovih područja biti regulisane planovima upravljanja na osnovu zona zaštite koje se budu definisale Studijom zaštite. Tako se u skladu sa zakonom, zona zaštite 1 podrazumijeva strogi režim zaštite, u zoni 2 može se vršiti kontrolisano korišćenje prirodnih resursa, dok se u zoni 3 mogu selektivno i ograničeno koristiti resursi i sprovoditi tradicionalne djelatnosti lokalnog stanovništva. -Ono što je posebno važno sagledati prilikom definisanja mjera upravljanja za zaštićena područja na moru su ograničene nadležnosti kontrole i neophodnost za tehničku i kadrovsku opremljenost kako budućeg upravljača, tako i inspekcijskih službi radi efikasnog djelovanja u suzbijanju nelegalnih aktivnosti u zaštićenim područjima – kaže ona.
INGERENCIJE
Zakonom o zaštiti prirode 2014. godine data je nadležnost Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom da upravlja zaštićenim područjima koja se nalaze u zoni morskog dobra. U trenutku dobijanja ove nadležnosti to je podrazumijevalo ukupno 24 zaštićena područja od kojih 21 plaža i dva hortikulturna objekta koji su zaštićena rješenjem iz 1968. godine i posebni rezervat prirode ,,Tivatska solila“ koji je zaštićen 2008. godine.
-Trenutno naše aktivnosti se uglavnom fokusiraju na upravljanje rezervatom Solila, imajući u vidu da je za područja zaštićena 1968. godine, koja su usljed urbanizacije pretrpjela značajne promjene, neophodno sprovesti postupak revizije kojim će se definisati granice, vrste i kategorije zaštićenih područja, te zone i režimi zaštite na osnovu kojih ćemo biti u mogućnosti da sprovedemo operativne mjere zaštite na terenu – kaže Ivanović.
Namjera Morskog dobra je, kaže ona, da se u skladu sa planovima upravljanja, zaštićena područja koja su povjerena na upravljanje očuvaju, unaprijedi njihova zaštita, restauriraju i revitalizuju ugroženi djelovi gdje je to potrebno, ali i stvore uslovi za njihovo održivo korišćenje, prvenstveno za rekreaciju, edukaciju i određene vidove turizma.
Dine na Velikoj plaži jedinstveno stanište biljaka
Projekat ,,Zaštita dina na Velikoj plaži“ realizuje se fazno već nekoliko godina. -Sa jedne strane dine služe kao zaštita od erozije, jer su regulatori dinamičnog procesa transporta pijeska usljed velikih talasa ili jakog vjetra, dok sa druge strane, pješčane dine na plažama predstavljaju jedinstveno stanište halofitne vegetacije - jedinstvenih i rijetkih vrsta biljaka koje mogu da opstanu u uslovima slanih i zaslanjenih podloga i jakog uticaja vjetra – ističe Ivanović. Dodaje da je projektom zaštite obuhvaćeno ograđivanje pješčanih dina i trasiranje prilaza plažama preko pasarela, kako bi se spriječila dalja devastacija ove vegetacije na lokacijama gdje su dine još u izvornom obliku. -Druga faza projekta obuhvatiće rehabilitaciju oštećenih ili uništenih dina i vraćanje izvornog prirodnog izgleda Velike plaže koja je jedna prirodnih dobara zaštićenih još davne 1968. godine – kaže Ivanović.
