Za ekonomski rast u Crnoj Gori od 4,4 odsto u 2018. godini najzaslužniji su, kako su naglasili, rekordna turistička sezona i snažna industrijska proizvodnja predvođena energetikom.
Prema projekcijama Svjetske banke, u regionu Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, očekuje se usporavanje rasta. Tako se u ovoj godini očekuje smanjenje stope rasta na 2,9 odsto, a u 2020. na 2,4 odsto.
Svjetska banka među ključne spoljne rizike navodi trgovinske sporove između SAD i Kine i SAD i EU, slabiji rast EU od projektovanog i nepovoljnije uslove zaduživanja, dok su glavni unutrašnji rizici ranjivosti u finansijskom sektoru i rastuće nezadovoljstvo u javnosti koje može dovesti do veće političke neizvjesnosti i odložiti sprovođenje strukturnih reformi.
“U kontekstu stabilnih izgleda i rasta domaćih i spoljnih rizika postoji jedinstvena prilika da se pojača reformski zamah”, naglašava se u proljećnom izvještaju Svjetske banke.
Šef kancelarije Svjetske banke za Crnu Goru i BiH Emanuel Salinas istakao je da je imaju dobru komunikaciju sa ovdašnjim vlastima, naročito sa Ministarstvom finansija.
“Pružamo pomoć u implementaciji pojedinih reformi, ali se rezultati ne mogu postići preko noći. Što se tiče situacije u finansijskom sektoru, naš savjet državnim organima je da je potrebna sanacija Atlas i IBM banke. Što duže traje sanacija banaka veći su troškovi. Dakle, potrebno je djelovati brzo, u skladu sa zakonskim okvirom i uz punu transparentnost", podvukao je Salinas.
On je pojasnio da Svjetska banka ne nameće Vladi bilo kakve aktivnosti, već reaguju na ono što im Vlada predloži.
"Cijenimo činjenicu da smo unaprijed informisani o nizu odluka koje se donose", kazao je Salinas.
Javni dug Crne Gore je u 2018. godini dosegao 71 odsto BDP-a. Ako Vlada nastavi sa procesom fiskalne konsolidacije javni dug bi se u ovoj godini, prema projekcijama SB, mogao smanjiti na 67 odsto BDP-a.
Viši ekonomista Svjetske banke Mark Šifbauer istakao je da je potrebno jačati politike koje podstiču tržišnu konkurenciju kako bi se firme podstakle da otvaraju nova radna mjesta.
"Od posebnog značaja su ulaganja u ljude, kako bi se poboljšale vještine radnika", naveo je Šifbauer.
Kako je dodao, snažna privredna aktivnost je bila nosilac rasta u proteklom periodu. Ekonomski rast je lani bio veći nego što je bio inicijalno projektovan.
"Nasuprot ostatku regiona, rast od 4,4 odsto odrazio se i na tržištu rada. Anketna stopa zaposlenosti je porasla na najviši zabilježeni nivo od 47,5 procenata, a nezaposlenost mladih opala na 29,8 procenata. Opterećenja na zarade su visoka, među najvećim u regionu. Reforma u sektoru poreskog opterećenja na zarade je bitna za porodice gdje je samo jedan zaposleni, kao i za zaposlene koji nemaju porodicu. Takođe, postoji prostor da se unaprijedi fiskalna konsolidacija", rekao je Šifbauer.
