Od 1. marta imali smo čak 51 intervenciju u gradu i okolini. Ako se nastavi ovako, mart će biti drugi po broju požara otkad vodimo evidenciju, a to je u posljednjih 15 godina. Više požara, 139, je bilo samo u martu 2017. godine – kaže komandir Službe zaštite i spašavanja Goran Čavić. Uglavnom se, kaže on, radi o šumskim i požarima trave i niskog rastinja, a u najvećem broju slučajeva izazvali su ih nemarni pojedinci.
BEZBJEDNOST
- Priča je svake godine ista, apeli su isti, ali za pojedine naše građane izgleda da to nema efekta zato što i dalje pale i dalje se ne vodi računa o bezbjednosti, i dalje se zloupotrebljavaju resursi Službe zaštite i spašavanja. Zaista je zadnji momenat da se skrene pažnja na takve stvari jer moramo svi povesti računa i o našoj kolektivnoj i ličnoj bezbjednosti – upozorio je Čavić.
On je upozorio i na uticaj takvih požara na zagađenje vazduha u Pljevljima, gradu prepoznatljivom upravo po tom problemu. – Pored toga, drugi negativni efekat tih požara je ekološki. Svi smo cijelu zimu pričali o zagađenju vazduha, o uslovima u kojima dišemo i mi i naša.
djeca, a sami sebi radimo takve stvari svakodnevno. Znači, opet se pokazuje jedna naša lična neodgovornost – kazao je Čavić.
TROŠKOVI
On dodaje da pored velikih naprezanja ljudi i tehnike, pljevaljska Služba zaštite i spašav a n j a t r p i i o g r o m n e ekonomske troškove. - Treća bitna stvar kod ovolikih požara je ta što se troše resursi Službe zaštite. Kad to kažem, mislim na vozila, na gorivo, rezervne djelove, prekovremene sate za vatrogasce i sve to u nekoj krajnjoj liniji plaćamo mi građani.
Ljudi su malo navikli da na jedan poziv dobiju vozilo i tri-četiri čovjeka. Oni vrlo lagano prilaze tome, bez razmišljanja da li su možda zloupotrijebili neki resurs, da li je ta grupa vatrogasaca bila potrebnija na nekom drugom mjestu i da li je u tom momentu bila potrebnija negdje drugdje kako bi spasila nečiji život – kazao je Čavić.
Bijelo Polje: Gorjelo na 76 lokacija
Od početka mjeseca Služba zaštite i spašavanja u imala je 76 intervencija uglavnom na gašenju šumskih požara i niskog rastinja. Komandir Milonja Rakonjac kazao je za Pobjedu da je glavni uzrok izbijanja požara ljudski faktor.
- Zbog nemara i nebrige pričinjena je velika materijalna šteta uglavnom na kompleksima listopadnih šuma. Posljednjih pet dana imali smo 22 intervencije. Vatrogasci su gasili vatru u Cerovu, Rasovu, Bogazu i Lijesci gdje je vatra uništila sedamdeset tovara sijena Dušanu Boškoviću. Sijeno je zapaljeno zbog nemara komšije koji je palio travu na livadi i vatrena stihija se prenijela na susjedovu imovinu i uništila mu tri stoga sijena - kazao je Rakonjac.
On je naveo da su gasili požare i u Žaljevu, Lješnici (dimnjak na stambenom objektu), te Njegnjevu, Čokrlijama, Potrku, Pavinom Polju, Malom Polju gdje su, po običaju, usljed paljenja korova na livadama stradali i šumski kompleksi. - Intervenisali smo i u naselju Rasadnik gdje je neko nemaran zapalio gomilu smeća. Mještani s pravom negoduju zbog takvog nemara pojedinaca. Otežavajuća okolnost je što se nekada interveniše i po dosta nepristupačnom terenu, što iziskuje dodatne probleme i zahtijeva posebne mjere opreza za ljudstvo i mehanizaciju - ističe Rakonjac. Komandir je podsjetio da do 20. oktobra važi zabrana paljenja vatre na otvorenom.
