Portal AnalitikaIzvor
Tokom druge polovine 2018. godine, ukupno je otpušteno 1.488 opštinska i državna službenika, što je donijelo budžetsku uštedu od 3,41 miliona eura, pokazuje zvanična Analiza kratkoročnih efekata Plana optimizacije javne uprave. Analiza je ukazala i na izvjesne zloupotrebe, pa je ukupno zaključeno 518 ugovora o djelu bez saglasnosti Užeg kabineta Vlade i nadležne Komisije.
"Ukupan pozitivan efekat primjena mjera Plana na smanjenje dinamike zapošljavanja u javnoj upravi možemo računati kao zbir efekata mjera optimizacije na centralnom nivou (671) i mjera optimizacije na lokalnom nivou (817), što iznosi 1.488 zaposlenih", konstatuje se u Analizi čije djelove objavljuje Portal Analitika.
Država i dalje zapošljava: Finansijski efekti bi bili daleko veći da opštine i naročito državni organi nijesu zapošljavali novu radnu snagu.
Tako je u izvještajnom periodu, došlo do zaposlenja 323 službenika, na određeno i neodređeno vrijeme. Od tog iznosa 209 je zapošljeno na centralnom, a 114 činovnika na lokalnom nivou.
Osim toga, došlo je do zaključenja novih ugovora o djelu uz odobrenje Ministarstva finansija i Ministarstva javne uprave- ukupno 1.727 (1.145 na centralnom i 582 na lokalnom nivou). Zaključenje tih ugovora je bilo neophodno radi normalnog funkcionisanja tih subjekata.
"Značajan broj ugovora o djelu je istekao - ukupno 1.548, a izazov u narednom periodu ostaju novozaključeni ugovori o djelu, koji su realizovani bez saglasnosti, njih 518. Uži kabinet je razmatrao i odlučivao po velikom broju zahtjeva, ukupno 3.937 zahtjeva, po svim osnovama angažovanja", piše u Analizi.
Opštine bolje sprovode optimizaciju: Analiza je pokazala iznenađujući trend, da lokalne samouprave se uspješnije nose sa optimizacijom, nego centralni nivo.
"Kod lokalne uprave, javnim ustanovama i javnim preduzećima čiji je osnivač opština došlo je do apsolutnog smanjenja broja zaposlenih za 475, odnosno 3,9%. Znači da su, preko neto efekta smanjenja zaposlenosti kroz mjere optimizacije, lokalne uprave, službe i preduzeća dalje optimizovale broj zaposlenih, pa je kumulativni neto efekat smanjenja zaposlenosti – 475", pohvalili su autori Analize lokalne samouprave.
S druge strane, u javnom sektoru zabilježen je rast broja zaposlenih najviše kod Ministarstva prosvjete – 339, dok je kod većine budžetskih korisnika u prosjeku došlo do pada broja zaposlenih.
"Drugi veliki sektor, sektor zdravstva, koji se takođe suočava sa svim izazovima optimizacije kao i sektor obrazovanja, pristupio je ovom procesu sa više razumijevanja i sektorske podrške, te su zahtjevi sektora zdravstva za novim zapošljavanjem utemeljeni i u skladu sa racionalnim pristupum cijelom procesu", poručuje se u Analizi.
Zloupotrebe i nepoštovanje Plana optimizacije: U dokumentu se potencira nepoštovanje Plana, a prevashodno se "misli se na nova zapošljavanja bez saglasnosti Komisije i Užeg kabineta, što je svojevrsna zloupotreba, tj. nepoštovanje Plana".
"To je detektovano već kod prve analize za period jul-septembar 2018. godine, Naprimjer, kod ugovora o djelu, ukoliko radnik ode na bolovanje 15 dana, angažuje se novi, na ugovor o djelu, koji mu se ugovori na period od šest mjeseci ili godinu dana, a u međuvremenu se prvi radnik već vratio na posao", upozorava se u Analizi.
Od oktobra raste broj zahtjeva za traženje saglasnosti od Komisije na sva zapošljavanja, ne samo na određeno i neodređeno, već i za ugovor o djelu.
Kada su uvedena nova pravila, konkretno od oktobra 2018. godina, i obaveza da se treba tražiti saglasnost na sva zapošljavanja, izuzetno je porastao pritisak na Komisiju i na Uži kabinet.
"Broj zahtjeva za dobijanje saglasnosti raste, ali se istovremeno taj postupak i ustanovljava kao praksa, tako da se fenomen zloupotrebe polako smanjuje, odnosno postupak zapošljavanja bez saglasnosi Užeg kabinet. Očekuje se da se broj ovih slučajeva i kod radnog angažovanja, i kod ugovora o djelu, dalje smanjuje", primjećuju autori Analize.
Pozitivni efekti i pohvale: Da je Plan optimizacije uspješni i reformski projekat Vlade i Ministarstva javne uprave, svjedoči podatak da su ostvareni finansijski efekti otpuštanja 3,41 miliona eura u 2018. godini, a do planiranog perioda primjene ove mjere biće kumulativno 10,25 miliona eura.
"Za očekivati je da će neto efekat i dalje raste, pa će ukupni fiskalni efekat u prvoj godini sprovođenja Plana optimizacije - takođe biti veći", primjećuju autori Analize.
Takođe, podaci pokazuju da je došlo do usporavanja daljeg zapošljavanja, došlo je i do ograničenja zapošljavanja u javnoj upravi, pa je prvi efekat da je proces u biti veoma pozitivan.
Drugim riječima, pozitivan efekat je i samo usporavanje zapošljavanja.
"To se potvrđuje i kroz odgovor na pitanje: Šta bi se stvarno desilo da uopšte nisu uvedene mjere ograničavanja zapošljavanja?Umjesto da rast zaposlenosti u uključenim institucijama na centralnom nivou bude 1,759 + 671, on je umanjen za efekat mjera optimizacije od 671, pa iznosi 1,088 novozaposlenih što je rast od 2,77%, umjesto rasta od 4,47%, koliki bi bio bez mjera optimizacije", konstatuje se u dokumentu.
Dakle, da nije bilo plana optimizacije, posebno ciljanih kratkoročnih mjera, za očekivati je da bi rast zapošljavanja u javnom sektoru u cjelini, bio znatno veći, što bi imalo veoma negativan fiskalni efekat na budžet.
U Analizi se se istče i snažna politička podrška za ovaj proces, koji po prirodi stvari nailazi na otpor institucija.
"Drugim riječima, samo uz snažnu političku podršku procesu optimizacije, ukupni efekti mogu biti ostvareni, a to uključuje i postepeno prilagođavanje ovom procesu, odnosu jačanje svijesti da to nije proces „protiv“ neke konkretne institucije, već da dobrobit ukupnog sistema javne uprave i smanjenje pritiska na javne finansije", zaključuje se u Analizi.
Podsjetimo, Plan predviđa i dalje smanjenje broja zaposlenih. Naime, ukoliko se dosljedno bude ispoštovao ovaj dokument, broj zaposlenih u državnoj upravi, do 2020. godine, biće umanjen za pet odsto, odnosno ukupno 1.965 službenika od polazne vrijednosti, a broj rješenja o otpustu dobiće 10 odsto opštinara, odnosno njih 1.217.
"Ukupan pozitivan efekat primjena mjera Plana na smanjenje dinamike zapošljavanja u javnoj upravi možemo računati kao zbir efekata mjera optimizacije na centralnom nivou (671) i mjera optimizacije na lokalnom nivou (817), što iznosi 1.488 zaposlenih", konstatuje se u Analizi čije djelove objavljuje Portal Analitika.
Država i dalje zapošljava: Finansijski efekti bi bili daleko veći da opštine i naročito državni organi nijesu zapošljavali novu radnu snagu.
Tako je u izvještajnom periodu, došlo do zaposlenja 323 službenika, na određeno i neodređeno vrijeme. Od tog iznosa 209 je zapošljeno na centralnom, a 114 činovnika na lokalnom nivou.
Osim toga, došlo je do zaključenja novih ugovora o djelu uz odobrenje Ministarstva finansija i Ministarstva javne uprave- ukupno 1.727 (1.145 na centralnom i 582 na lokalnom nivou). Zaključenje tih ugovora je bilo neophodno radi normalnog funkcionisanja tih subjekata."Značajan broj ugovora o djelu je istekao - ukupno 1.548, a izazov u narednom periodu ostaju novozaključeni ugovori o djelu, koji su realizovani bez saglasnosti, njih 518. Uži kabinet je razmatrao i odlučivao po velikom broju zahtjeva, ukupno 3.937 zahtjeva, po svim osnovama angažovanja", piše u Analizi.
Opštine bolje sprovode optimizaciju: Analiza je pokazala iznenađujući trend, da lokalne samouprave se uspješnije nose sa optimizacijom, nego centralni nivo.
"Kod lokalne uprave, javnim ustanovama i javnim preduzećima čiji je osnivač opština došlo je do apsolutnog smanjenja broja zaposlenih za 475, odnosno 3,9%. Znači da su, preko neto efekta smanjenja zaposlenosti kroz mjere optimizacije, lokalne uprave, službe i preduzeća dalje optimizovale broj zaposlenih, pa je kumulativni neto efekat smanjenja zaposlenosti – 475", pohvalili su autori Analize lokalne samouprave.
S druge strane, u javnom sektoru zabilježen je rast broja zaposlenih najviše kod Ministarstva prosvjete – 339, dok je kod većine budžetskih korisnika u prosjeku došlo do pada broja zaposlenih.
"Drugi veliki sektor, sektor zdravstva, koji se takođe suočava sa svim izazovima optimizacije kao i sektor obrazovanja, pristupio je ovom procesu sa više razumijevanja i sektorske podrške, te su zahtjevi sektora zdravstva za novim zapošljavanjem utemeljeni i u skladu sa racionalnim pristupum cijelom procesu", poručuje se u Analizi.
Zloupotrebe i nepoštovanje Plana optimizacije: U dokumentu se potencira nepoštovanje Plana, a prevashodno se "misli se na nova zapošljavanja bez saglasnosti Komisije i Užeg kabineta, što je svojevrsna zloupotreba, tj. nepoštovanje Plana". "To je detektovano već kod prve analize za period jul-septembar 2018. godine, Naprimjer, kod ugovora o djelu, ukoliko radnik ode na bolovanje 15 dana, angažuje se novi, na ugovor o djelu, koji mu se ugovori na period od šest mjeseci ili godinu dana, a u međuvremenu se prvi radnik već vratio na posao", upozorava se u Analizi.
Od oktobra raste broj zahtjeva za traženje saglasnosti od Komisije na sva zapošljavanja, ne samo na određeno i neodređeno, već i za ugovor o djelu.
Kada su uvedena nova pravila, konkretno od oktobra 2018. godina, i obaveza da se treba tražiti saglasnost na sva zapošljavanja, izuzetno je porastao pritisak na Komisiju i na Uži kabinet.
"Broj zahtjeva za dobijanje saglasnosti raste, ali se istovremeno taj postupak i ustanovljava kao praksa, tako da se fenomen zloupotrebe polako smanjuje, odnosno postupak zapošljavanja bez saglasnosi Užeg kabinet. Očekuje se da se broj ovih slučajeva i kod radnog angažovanja, i kod ugovora o djelu, dalje smanjuje", primjećuju autori Analize.
Pozitivni efekti i pohvale: Da je Plan optimizacije uspješni i reformski projekat Vlade i Ministarstva javne uprave, svjedoči podatak da su ostvareni finansijski efekti otpuštanja 3,41 miliona eura u 2018. godini, a do planiranog perioda primjene ove mjere biće kumulativno 10,25 miliona eura.
"Za očekivati je da će neto efekat i dalje raste, pa će ukupni fiskalni efekat u prvoj godini sprovođenja Plana optimizacije - takođe biti veći", primjećuju autori Analize.
Takođe, podaci pokazuju da je došlo do usporavanja daljeg zapošljavanja, došlo je i do ograničenja zapošljavanja u javnoj upravi, pa je prvi efekat da je proces u biti veoma pozitivan. Drugim riječima, pozitivan efekat je i samo usporavanje zapošljavanja.
"To se potvrđuje i kroz odgovor na pitanje: Šta bi se stvarno desilo da uopšte nisu uvedene mjere ograničavanja zapošljavanja?Umjesto da rast zaposlenosti u uključenim institucijama na centralnom nivou bude 1,759 + 671, on je umanjen za efekat mjera optimizacije od 671, pa iznosi 1,088 novozaposlenih što je rast od 2,77%, umjesto rasta od 4,47%, koliki bi bio bez mjera optimizacije", konstatuje se u dokumentu.
Dakle, da nije bilo plana optimizacije, posebno ciljanih kratkoročnih mjera, za očekivati je da bi rast zapošljavanja u javnom sektoru u cjelini, bio znatno veći, što bi imalo veoma negativan fiskalni efekat na budžet.
U Analizi se se istče i snažna politička podrška za ovaj proces, koji po prirodi stvari nailazi na otpor institucija.
"Drugim riječima, samo uz snažnu političku podršku procesu optimizacije, ukupni efekti mogu biti ostvareni, a to uključuje i postepeno prilagođavanje ovom procesu, odnosu jačanje svijesti da to nije proces „protiv“ neke konkretne institucije, već da dobrobit ukupnog sistema javne uprave i smanjenje pritiska na javne finansije", zaključuje se u Analizi.
Podsjetimo, Plan predviđa i dalje smanjenje broja zaposlenih. Naime, ukoliko se dosljedno bude ispoštovao ovaj dokument, broj zaposlenih u državnoj upravi, do 2020. godine, biće umanjen za pet odsto, odnosno ukupno 1.965 službenika od polazne vrijednosti, a broj rješenja o otpustu dobiće 10 odsto opštinara, odnosno njih 1.217.
