Vesna Čučić je rođena u Kotoru. U Dubrovniku završila gimnaziju i srednju muzičku školu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala engleski jezik i književnost, francuski jezik i bibliotekarstvo. Magistrirala na postdiplomskom studiju humanističkih i društvenih nauka Kulturna povijest istočne jadranske obale na Sveučilišnom centru za postdiplomske studije u Dubrovniku Sveučilišta u Zagrebu. Na Sveučilištu u Zadru doktorirala s temom „Prve tiskare i dubrovačko društvo (1783.-1868.)“.
Više godina bila zaposlena u Dubrovačkim bibliotekama (Narodna i Znanstvena knjižnica) i u Državnom arhivu u Dubrovniku. Od 2001. godine na mjestu direktorice Dubrovačkih knjižnica do odlaska u penziju 2018. U više navrata boravila na međudržavnim stipendijama u Francuskoj (Državni arhiv u Parizu i Nacionalna knjižnica u Parizu). Objavljuje stručne i naučne radove u domaćim i stranim časopisima i knjige. Sudjeluje na naučnim skupovima u zemlji i inostranstvu. Obnašala funkciju predsjednice Matice hrvatske u Dubrovniku. U dva mandata bila na funkciji člana Glavnog odbora MH u Zagrebu.Trenutno je član Predsjedništva Ogranka MH u Dubrovniku, na kojoj je funkciji već više od dvije decenije.
U saradnji s Bibliotekom i čitaonicom u Kotoru, knjižarom Karver u Podgorici, dok je bila na čelu Dubrovačkih knjižnica i član predsjedništva MH u Dubrovniku, realizovala je projekt Dubrovnik i Kotor – Gradovi i knjige koji je 2011. godine finansirala EU u sklopu predpristupnih fondova.
Predavanje „Cenzura i tema žene u Dubrovniku u 16. st.“ se tiče žene, knjige i cenzure u Dubrovniku u 16. vijeku.
Biće riječi o ženi kao temi književno-filozofskog djela; o raspravi o ženi (querelle des femmes) i njezinoj ulozi; o ženi piscu koja ustaje u obranu žene; o reakciji dubrovačke vlasti na društveno angažovanu ženu i o tome kako je tema o ženi potpala pod udar cenzure.
Glavni likovi ovoga predavanja su dvije žene i jedan muškarac u Dubrovniku 16. vijeka: Cvijeta Zuzorić, Mara Gundulićeva i Nikola Vito Gozze. Svi troje su zanimljivi i ponaosob i u tom tro-zajedništvu. Prvi se put u Dubrovniku žena stavlja u glavni plan. Prvi se put raspravlja o ulozi žene, žena piše o ženi i za nju se zauzima, te sudjeluje u filozofskim raspravama, a sve to velikodušno im omogućuje jedan muškarac, plemić i državnik u Dubrovačkoj Republici. Pratimo i eklatantni primjer cenzure u Republici, zabranu raspačavanja knjige i kompletno povlačanje izdanja iz distribucije, te tiskanje novog cenzurisanog izdanja.
