Parlamentarni izbori 2016. godine, kako je konstatovano, održani su „u konkurentnoj atmosferi i fundamentalne slobode bile su generalno poštovane“. I predsjednički izbori 15. aprila prošle godine su „protekli uredno, ali je bilo nekoliko manjih nepravilnosti koje nijesu uticale na rezultat“.
- Predsjednik Demokratske partije socijalista Milo Đukanović je pobijedio sa oko 54 odsto podrške građana u prvoj rundi. Ovo je njegov drugi predsjednički mandat, dok je premijersku funkciju obavljao šest puta. I pored protesta opozicije, izbori se smatraju generalno slobodnim i fer – navedeno je u izvještaju Stejt departmenta. Nezavisni mediji, kako je napisano, generalno su „izražavali širok spektar pogleda na politiku i društveni život, uključujući i kroz članke i priloge koji su kritični prema vlasti“.
- Nevladina organizacija Centar za građansko obrazovanje upozoravala je u svakom godišnjem izvještaju od 2012. godine da je selektivno i netransparentno javno finansiranje kroz kupovinu reklama nastavljeno da se obavlja kroz neprikladan uticaj na medijsko tržište. Prema CGO-u, takvo finansiranje bilo je omogućeno kao nagrada za medije koje favorizuje Vlada, dok nije bilo dostupno medijima koji su preispitivali zvanične politike i prakse vlasti – istaknuto je u izvještaju. Stejt department je naveo da vlast poštuje pravo na slobodu izražavanja, ali ukazuje da su napadi na novinare i dalje ozbiljan problem, osvrćući se na napad na novinarku Vijesti Oliveru Lakić.
U izvještaju su se osvrnuli i na smjenu bivše generalne direktorice Javnog servisa Andrijane Kadije, kao i smjenu dva člana Savjeta, uz podsjećanje da su iz Evropske unije i Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju to oštro kritikovali.
- Nedostatak obuke i neprofesionalno novinarsko ponašanje u kombinaciji s niskim platama i političkim pritiskom doprinijeli su povremenom pristrasnom izvještavanju – napisano je u dokumentu.
KORUPCIJA Zakon, kako piše u izvještaju, predviđa kazne za korupciju, „ali vlada nije efikasno primjenjivala zakon i zato je ova pojava i dalje problem“.
- Neki vladini službenici često su bili učesnici u koruptivnim radnjama, ali su ostali nekažnjeni. Javnost je korupciju percipirala kao endemsku u javnom sektoru – navedeno je u dokumentu. Agencije i tijela koja su zadužena za borbu protiv korupcije „priznala su da je saradnja i dijeljenje informacija među njima neadekvatno“. Njihovi kapaciteti, kako konstatuju iz Stejt departmenta, su unaprijeđeni, ali su ostali limitirani. - Politizacija, male plate, kao i nedostatak motivacije i treninga državnih službenika stvorili su plodno tlo za korupciju – napisano je u izvještaju. Nekažnjivost, kako je naglašeno, generalno je ostao problem „zato što Vlada nije kažnjavala zvaničnike koji su kršili ljudska prava“.
KRIMINAL Do avgusta prošle godine, kako je istaknuto, bilo je devet smrtnih slučajeva i 12 pokušaja ubistava povezanih s organizovanim kriminalom, a Vlada je lani povećala broj krivičnih gonjenja za takva ubistva. Iako „crnogorski Ustav i zakoni zabranjuju zlostavljanje u zatvorima i prostorijama za pritvor, bilo je prijava o ovakvim slučajevima, a neki su bili zasnovani i zbog pripadnosti pojedinaca LGBTI zajednici“.
- Vlada je gonila pojedine policajce i zatvorske čuvare zbog prekoračenja ovlašćenja, ali je bilo odugovlačenja u sudskim postupcima – napisano je u dokumentu. Osvrćući se na cjelokupan zatvorski sistem i kapacitete, konstatovano je da je lani došlo do napretka. - Proces imenovanja sudija i tužilaca ostao je donekle politizovan, iako zakon predviđa da Tužilački savjet bira tužioce, uključujući i specijalnog državnog tužioca koji je pokrenuo nekoliko slučajeva korupcije na visokom nivou – navedeno je, pored ostalog, u dokumentu. PRAVA U izvještaju je navedeno i da su zastupnici LGBTI zajednice kazali „da su mladi počinili 80 odsto nasilnih zločina“ nad pripadnicima ove zajednice. - Negativna percepcija javnosti o LGBTI osobama navela je mnoge da prikriju seksualnu orijentaciju, iako je postojao trend prema većoj vidljivosti kada su se oni „autovali“ porodici i kolegama – napisano je u izvještaju. Osvrćući se na prava osoba sa invaliditetom, u izvještaju je navedeno da je vlast realizovala zahtjev da nove javne zgrade budu dostupne osobama s invaliditetom, ali da, „iako izborni zakoni izričito zahtijevaju pristupačna biračka mjesta, većina je ostala nedostupna“
