Na taj način će, istakao je, Evropa doprinijeti da se očuva evroatlantizam, kao jedno od najvećih civilizacijskih svjetskih dostignuća nakon Drugog svjetskog rata.
On je naglasio da je Azerbejdžan, posebno posljednjih godina, inicijator i organizator važnih međunarodnih događaja, dajući i time doprinos regionalnoj i globalnoj stabilnosti, što svakako raduje sve prijatelje velikog azerskog naroda i ove prelijepe zemlje, među kojima je i Crna Gora.
“Za novi vijek, potrebna je i adekvatna spoljna politika u svim zemljama, velikim i malim, starim i novim. Posebno u ovom vremenu ubrzane istorije, novih političkih i bezbjednosnih izazova, novih tehnologija zahvaljujući kojima i diplomatija postaje digitalna”, rekao je Đukanović.
Kako je dodao, svako o toj univerzalnoj temi može govoriti iz svog ugla.
“Logično, meni pripada da govorim iz pozicije jedne male balkanske zemlje, koja je za trinaest godina nakon obnove državnosti i ponovnog sticanja međunarodnog priznanja postala članica NATO, vodeća zemlja u pristupnim pregovorima za članstvo u EU, i vodeća ekonomija u regionu. Sve to je bilo moguće ostvariti isključivo zahvaljujući činjenici da smo bili jedina od šest bivših republika u kojoj nije bilo ratova i ratnih razaranja u vrijeme krvavog raspada Jugoslavije, koja je učvrstila multietnički i multireligijski sklad u tim teškim vremenima, i koja gradi građansko društvo po standardima evropske demokratije, i vodi dobrosusjedsku politiku”, naveo je predsjednik.
Ako bi, prema njegovim riječima, ostali na ovim i drugim pozitivnim činjenicama, s razlogom možemo biti zadovoljni procesima koji se odvijaju u našoj zemlji.
“Ali ne zabijamo glavu u pijesak, i ne ponašamo se kao da smo na pustom ostrvu. Pomno pratimo šta se dešava i u našem regionu, i u Evropi, i na globalnom planu. Zato na ovakve teme razmišljamo i govorimo i kao Evropljani”, istakao je Đukanović.
Podsjetio je da se u 2019. navršava trideset godina od rušenja Berlinskog zida.
“Kad pogledamo današnju evropsku i svjetsku scenu, odnose velikih sila, odnose Rusije i NATO, Rusije i Evropske unije, Istoka i Zapada, kao da se nameće pitanje: da li je taj zid stvarno porušen. Ili je on još uvijek u našim glavama”, rekao je Đukanović.
Ukazao je da je to kao u onoj priči o dvojici sveštenika u Indiji iz reda onih koji su morali da se klone žena, kojima je religija zabranjivala čak da ih pogledaju.
“Kad su se našli pred nabujalom rijekom koja je odnijela brvno naišli su na obali na mladu ženu koja nije znala šta da radi. Jedan od njih je uzeo u naručje i prenio na drugu obalu. Nastavili su put prema hramu, i poslije izvjesnog vremena onaj koji je posmatrao prizor, prošaputao je: ti si onu ženu uzeo u naručje, i prenio je na drugu stranu. A ovaj je odgovorio: da, ja sam je prenio i ostavio tamo, a ti je još nosiš u svojoj glavi… Izgleda da danas mnogi, i to oni koji utiču na donošenje odluka, i oni koji ih donose, kao da još uvijek u svojim glavama nose taj zid koji je decenijama bio simbol političke i civilizacijske polarizacije na svjetskom nivou”, poručio je predsjednik.
On je ukazao da nema gotovih formula za novu spoljnu politiku, ali da bi bila uspješna i da bi bila odgovarajuća u svim vremenima, ona mora sadržati multietničnost i multikulturalnost u svim društvenim sistemima na lokalnom nivou, kao i multilateralizam na globalnom planu.
“Do velikih progresivnih ciljeva svjetske politike dolazi se samo na način ako svi mi kod kuće uspijevamo da svojim građanima obezbijedimo bolji i kvalitetniji život, mir i blagostanje”, naglasio je Đukanović.
Kazao je da to, svakako, nijesu postulati nove politike, ni spoljne, ni ukupne.
“Ni u Crnoj Gori ni u bilo kojoj od naših zemalja. A podrazumijeva se da naša spoljna politika mora biti dovoljno senzitivna prema promjenama na široj međunarodnoj političkoj sceni i da mora kontinuirano osavremenjavati instrumentarij za ažurne i promišljene odgovore na te promjene”, zaključio je Đukanović.
Ovo je bilo prvo učešće Đukanovića na tom afirmisanom forumu, ali je Crna Gora odranije zastupljena kroz angažovanje prethodnog predsjednika Filipa Vujanovića, koji je danas i član Međunarodnog odbora povjerenika centra „Nizami Gandžavi“.
