- To nije uspjelo, ali ne možemo da spustimo gard. Strani akteri i dalje pokušavaju da koriste društvene medije i tehnologije kako bi otvorili frontove, na naporima da podriju demokratiju i ključne institucije - navela je Rajnzing Rajnke.
Prema njenim riječima, Crna Gora mora da osnaži vladavinu prava, da iskorijeni organizovani kriminal i unaprijedi slobodu medija.
Publika
Podsjećajući na činjenicu da o medijskoj pismenosti u Crnoj Gori uče samo gimnazijalci, profesorka književnosti Božena Jelušić kategorična je da svi učenici treba da izučavaju ovaj predmet jer od njih zavisi kakve ćemo medije imati.
- Da bi mediji bili dobri, oni moraju imati dobru publiku. To znači da početak rješenja nije nužno kod medija, već kod publike. A to počinje od škole - rekla je Jelušić.
Podsjećajući na, kako je rekla, alarmantne podatke istraživanja agencije Damar o percepciji građana i novinara o medijima u Crnoj Gori, Jelušić je kazala da samo 13 odsto građana smatra da mediji služe javnosti, što im je uloga.
- Oko 45 odsto onih koji imaju omiljeni medij spremni su da im oproste kada plasiraju laž, a 28 odsto bi im oprostilo ukoliko to ne rade namjerno. Čak 68,3 odsto je građana koji bi svom omiljenom mediju povjerovali ako lažu i spremni su da im oproste to – rekla je Jelušić istakavši da građani koji tako malo očekuju od medija ne mogu ni imati dobre medije.
Prema njenim riječima, „svi moramo imati kritički odnos prema svemu, a medijska pismenost ne smije biti znanje manjine već svih crnogorskih građana“.
Saglasan je direktor i glavni i odgovorni urednik Pobjede Draško Đuranović koji smatra da je društvo podložno mani pulaciji, a da su mediji često „megafoni lažnih informacija i lažnih političkih poruka“.
- Saglasan sam da treba raditi na obrazovanju koje mora biti usmjereno i na novinara. Da bi mediji odigrali bitku, oni moraju da opstanu, mora se podići nivo svijesti kod mladih, a to će se učiniti kroz obrazovanje i kroz medijsku praksu koja će biti značajno drugačija – poručio je Đuranović.
Sistem
Ukazao je na dva ograničavajuća faktora koji postoje na crnogorskom medijskom tržištu.
- Naše tržište je malo i to nas ograničava, jer imamo puno medija, a malo novca. U takvom odnosu snaga i zbog nedostatka novca javljaju se neprirodne koalicije. Drugi ograničavajući faktor su politički stavovi koji ne obezbjeđuju profesionalnu distancu koja je potrebna i neophodna. U Crnoj Gori imamo obilje lažnih informacija, ali i lažnih medija. Na portalima često nema impresuma, ne znate ko je što pisao, ali znate da neko daje novac za te portale, a država ne reaguje na to - upozorio je on.
(Opširnije u današnjoj Pobjedi)
