Uvijek hrabro angažovan, zaigran u pozorištu kao dijete, skroman, nenametljiv i uvijek slobodan (kako mu je i ime kazivalo) između teatra i života nije podvlačio granicu. Bio je umjetnik čija se rediteljska poetika temeljila na originalnom pristupu koji je često znao da šokira tradicionaliste.
Kroz Dodest, FJAT i FIAT (čiji je osnivač bio), generacije mladih sedamdestih, osamdesetih, devedesetih... stasavale su, kušale umijeće i učile na njegovim pozorišnim podvizima, u kojima nijesu postojale umjetničke barijere i gdje je jedino nepatvorena kreativnost diktirala smjer „kretanja“. O tome svjedoče i riječi brojnih kolega reditelja, glumaca, prijatelja i saradnika iz zemlje i regiona, koji su se juče oprostili od njega.
POKRETAČKA ENERGIJA
- Slobo Milatović bio je otac pozorišne alternative, zanesenjak i misionar teatra. Stvarao je predstave iz stomaka, intuicijom. Čitao je klasiku na nevjerovatan način, savremeno i aktuelno, rađajući nove forme, istražujući scenski jezik. Svima nama koji smo ga doživljavali kao prijatelja, nedostajaće njegova pokretačka energija, optimizam i razgovori koji se pamte. Neka ti je laka zemlja, moj kamarad – kazao je za Pobjedu ugledni bosanskohercegovački reditelj Dino Mustafić.
Glumica Varja Đukić podsjetila je da njeno prijateljstvo sa Slobom datira od 1978, kada je bio u žiriju takmičenja recitatora. - Da nije bio tako oduševljen, i sa Zlatom Raičević, dao mi nagradu, sada ne bih govorila o njemu, a sve ove godine ne bih možda bila na scenama. On je bio taj koji je volio sve mlade ljude, ljude, sve koji stvaraju i kao on iz rukavaca događaja i susreta vezu, tkaju, nove događaje. Sloba sam srela na Trgu sa Žarkom, tako smo se upoznali. Sa Slobom sam radila Kosaru i majku Ibi, pisala za Mobil Art, igrala „Ovaj smak sveta“ za 10 godina Dodesta. Mnogi prijatelji su i dalje njegovi i moji, dijelio je prijateljstva i umnožavao ih na sve generacije. On je najznačajniji pozorišni djelatnik u savremenoj crnogorskoj kulturi. Epoha Podgorice otvorenog i toplog grada, njegovo je djelo – istakla je Đukić za Pobjedu.
ČUDESNA SNAGA
Izuzetnim umjetničkim angažmanom Slobo Milatović učinio je da crnogorska teatarska scena postane prepoznatljiva ne samo u Crnoj Gori. Nesvakidašnji dar i snaga da sve što zamisili transformiše u autentične teatarske prizore ostavili su trag i u regionu. Prema riječima njegovog dugogodišnjeg saradnika i prijatelja, slovenačkog reditelja i glumca Nika Goršiča, Milatović je bio preteča pozorišnog performansa na tlu bivše Jugoslavije. - To se premalo zna u Crnoj Gori.
Da je njegov rad svjestan i vrijedan potvrđuju njegova gostovanja, prije svega na Bitefu, kao najpoznatijem svjetskom pozorišnom festivalu u ono vrijeme. Njegov doprinos nije samo najviši kvalitet alternativnom pozorištu Crne Gore, nego i istraživačka inovativnost njegovog stvaralaštva, koje imaju mnogo širi značaj na mapi pozorišta. Sve ovo ga svrstava među najznačajnija imena alternativne scene na tlu bivše Jugoslavije i današnje Crne Gore. Jednostavno: bio je „enfant terrible“ crnogorskog pozorišta, pa i - prvak kulturne crnogorske alternative uopšte – kazao je Goršič za Pobjedu.
I Crnogorsko narodno pozorište oprostilo se juče od Milatovića uz najdublje poštovanje i zahvalnost. - Slobodan Milatović bio je jedna od najznačajnijih figura crnogorske pozorišne scene, vizionar koji je Crnu Goru povezivao sa svijetom, iskreni prijatelj svih pozorišnih ljudi - navedeno je na Fejsbuk stranici CNP-a.
I dalje će se melodije njegove borbe čuti među nama
Posljednju predstavu Slobo Milatović režirao je u Zetskom domu. Bio je to komad „Apartman Savoja“, po dramskom predlošku Marije Čolpe i Sandre Vujović, premijerno izveden 27. februara 2018. I ovaj teatar biranim riječima oprostio se od velikog reditelja: „Otišao je naš dragocjeni prijatelj i kolega, da popravi stanje kulture smrti i mirno dogovori kako poboljšati sve gore. I dalje će se tihe, ali snažne melodije njegove borbe čuti ovdje među nama, ostavio je dobrotu svoje duše da nas čuva od nevolja zemaljskog svijeta. Prijatelj, kolega, strastven poznavalac literature, regionalnog i evropskog pozorišta, iskreni posvećenik... promijenio je adresu boravka. Festival FIAT je uz njega godinama naučio sve nove generacije kako da ludo zavole pozorište i kulturu, ali i da u sebi nikada ne zaustave zdravi bunt, borbu za vrijednosti, revolucionarni nemir, progresivni duh, snagu i talenat. Decenije Slobovih misli, rečenica, djelanja, zvone za nama i u nama. Živo i neprestano. Nema smrti. Vadimo tvoju omiljenu cigaretu. Neka dimi sve. Putuj druže, kolega, skromni čovječe. Počivaj u miru prijatelju kulturne Crne Gore“.
ZNAČAJAN OPUS
Slobo Milatović rođen je u Nikšiću 1952. godine. U višedecenijskoj karijeri na scenu je postavio preko 70 predstava. Najveći broj realizovao je u Dodestu, čiji je bio osnivač i 25 godina umjetnički direktor. Pamtićemo „Marka Kraljevića Superstara“, „Okovanog Prometeja“, „Gospođicu Juliju“, „Odjeljenje za kolektivnu psihoterapiju“, „Gorski vijenac“, „Hamleta“, „Večernji akt kod Kazimira S. Maljeviča“ ,„Modnu reviju“, „Luču mikrokozma“, „Vučji do“, „Đetiće u parlamentu“, „Tobelije“, „Jakvintu kraljicu dukljansku“, „Beckett Dream“... Rediteljski trag ostavio je i na daskama Zetskog doma gdje je potpisao „Kralja Ibija“, „Čekajući Godoa“ i „Apartman Savoja“. U Crnogorskom narodnom režirao je „Žene u narodnoj skupštini“, „Goste“, „Dr Vukašina Markovića“, „Mokru šumu“, „Emigrante“... U Kulturnom centru Kotor - „Medeju“. Rediteljski potpis ostavio je i u Gradskom pozorištu, Nikšićkom pozorištu, Kult teatru u Beogradu, Barskom ljetopisu, R. D. teatru i mnogim drugim neformalnim teatarskim trupama. U SKC u Beogradu uradio je zabranjenu predstavu „Politika kao sudbina“, a u pozorištu „Duško Radović“ u Beogradu „Šok“ i „Zabranjeno preticanje“. Zapažene su i međunarodne koprodukcije „Žabe“, „Projekat 5“, „Teuta“ i „Kasandra“. Sa predstavama „Vladimir i Kosara“, „Becett Dream“ i „Muzej biciklističkog ustanka u Crnoj Gori“ predstavio se na Bitefu, a njegove predstave učestvovale su na mnogim međunarodnim festivalima. Dobitnik je više internacionalnih pozorišnih nagrada.
Potpisao je više od 30 pozorišnih adaptacija i napisao dramske tekstove „Marko Kraljević Superstar“, „Dr Vukašin Marković“, „Modna revija“, „Odjeljenje za kolektivnu psihoterapiju“... Koscenarista je filma „Čudo neviđeno“ i scenarista TV filma „Gorski vijenac“. Režirao je i oko 30 radio drama. Utemeljivač je i Barskog ljetopisa, Podgoričkog ljeta, Festivala glumca u Nikšiću, festivala „Teuta“ u Kotoru, osnivač i predsjednik fondacije Montenegro Mobil Art.
Imao je status zaslužnog kulturnog stvaraoca Crne Gore, koja je juče izgubila velikog profesionalca i jednog od posljednjih istinskih zaljubljenika u pozorištnu umjetnost. I u smrti, Slobo je ostao dosljedan nekonvencionalnom stilu koji je obilježio njegov pozorišni angažman. Po njegovoj izričitoj želji, biće sahranjen u najužem krugu porodice, bez komemoracija, čitulja i ostalih tradicionalnih obreda.
Teatrom je mislio svijet oko sebe
Reditelj Petar Pejaković za Pobjedu je juče kazao da je Slobo Milatović bio jedna je od najposebnijih i pionirskih ličnosti na eks jugoslovenskoj pozorišnoj sceni posljednjih 40 godina. - Stalno je iznova promišljao pozorište i pozorištem mislio svijet oko sebe. I to na osvježavajuće apsurdan način. Bilo je uvijek iznenađujuće i nadahnjujuće razgovarati sa njim. Slobo je jednostavno jedan od rijetkih istinskih pozorišnih posvećenika. Dva bagera koja plešu u kamenolomu na Labudovom jezeru jedan je od onih ingenioznih momenata kakvih je malo u našem sveukupnom umjetničkom stvaralaštvu. Hvala ti, Slobo - kazao je Pejaković.
R. MUČALICA
