Loš izborni rezultat Demokratske partije socijalista je direktna posljedica blijede i zakašnjele terenske kampanje, partijske neorganizovanosti DPS-a nakon afere ,,koverta“, ali i kao efekat snažne podrške regionalnih centara albanskoj nacionalnoj koaliciji. Za nešto više od godinu, DPS je na lokalnim izborima izgubio čak 25 odsto mandata sa 14, pao je na 10 odbornika, što se nije desilo Đukanovićevoj partiji u posljednjih 20 godina.
DPS je na lokalnim izborima u novembru osvojio 2.881 glas, na izlaznost od 55,5 odsto, da bi samo nešto više od godinu kasnije osvojio 2.481, na izlaznost od 66 odsto. Gubitak od 400 glasova je gotovo alarmantan budući da je ostvaren na više od deset odsto veću izlaznost od one koja je bila u novembru 2017. godine.
UZROCI
Što su uzroci lošeg rezultata DPS-a? Prije svega zakašnjela i blijeda terenska kampanja, sa malim brojem organizovanih predizbornih tribina i direktnih razgovora sa građanima. Đukanovićeva partija, ne samo da nije materijalizovala činjenicu da je ispunila ključno obećanje o samostalnoj opštini Tuzi, već je dozvolila da joj dio tradicionalnih birača okrene leđa i glasa albansku nacionalnu koaliciju.
Razloge treba tražiti i u činjenici da je podgorički odbor, koji je na svim prošlim izborima bio nadležan za kampanju za izbore u Tuzima, značajno poremećen aferom ,,koverta“, u kojoj je na meti sumnji i optužbi za nelegalno partijsko finansiranje bivši gradonačelnik Slavoljub Stijepović, jedan od ključnih ljudi u Odboru glavnog grada, pogotovo za izborne kampanje.
Nije zanemarljiva činjenica da je predsjednik Opštinskog odbora DPS Podgorica Vladan Vučelić prešao na novu funkciju u Luci Bar, a da tranzicija Odbora Tuzi, od dijela podgoričkog ogranka u samostalni odbor, nije praćena odgovarajućom kvalitetnom kadrovskom popunom. Sve to je rezultiralo blijedom, neaktivnom kampanjom, u kojoj je izostao prepoznatljiv terenski rad aktivista Đukanovićeve partije. DPS-u se očigledno nije isplatila ni značajna promjena izborne liste na kojoj su mlađi i politički neafirmisani kadrovi dominirali na vrhu liste nauštrb iskusnijih kadrova.
Štoviše, sklanjanje iskusnijih kadrova sa velikim uticajem u Malesiji, bio je rizičan potez koji nije dao rezultat i očigledno je izazvao kontraefekat. Pojavljivanje predsjednika DPS-a Mila Đukanovića na završnoj partijskoj konvenciji, koji se do tada nije aktivno uključivao u kampanju, očigledno je bio zakašnjeli potez. DPS-u nakon gubitka glasova ostaje da izanalizira situaciju i povuče adekvatne poteze, usmjerene, prije svega, na konsolidovanje partije u toj opštini.
DOBITNICI
Najveći dobitnik ovih izbora svakako je Albanski forum, koalicija tri stranke - Albanske alternative, Demokratskog saveza i Demokratske unije Albanaca - prva te vrste u novijoj političkoj istoriji. Koalicija svih albanskih stranaka je uključila i DUA - stranku koja je prvi put nakon 15 godina ušla u predizbornu koaliciju sa drugim albanskim strankama.
Formiranje albanske nacionalne koalicije pokazao se kao pravi potez. Forum je donio sinergiju od 1.300 glasova i čak četiri nova mandata za albanske stranke u odnosu na lokalne izbore u novembru 2017. godine. Albanski forum je osvojio 3.682 glasova, a na prošlim tri stranke koje sačinjavaju tu koaliciju, sve zajedno 2.384. Sa 16 manadata, od 32, Albanski forum u prilično lagodnoj je poziciji da bude stožer buduće vlasti.
STRANI FAKTOR
Bitan faktor koji je direktno uticao na rezultat izbora jeste i snažna podrška zvanične Tirane i Prištine albanskoj nacionalnoj koaliciji, kao i uticajnih Albanaca iz dijaspore iz svijeta sporta, muzike i kulture. Na portalima na albanskom jeziku u Tuzima, nije bilo dana u toku kampanje a da nijesu prenošene poruke podrške sa društvenih mreža za koaliciju od najvećih zvaničnika Kosova i Albanije, uključujući predsjednike i premijere tih država.
Na te pozive zvanično crnogorska država se nije oglašavala, kao što je izostala i hitra reakcija državnih organa na zastave OVK-a u izbornoj noći koje su nosile pristalice albanske koalicije. Dan nakon neprimjerenog slavlja, jedino se saopštenjem oglasila Demokratska partija socijalista, upozoravajući da je isticanje simbola vojske susjednih država udarac građanskom konceptu države Crne Gore.
KRAH OPOZICIJE
Demokratska Crna Gora Alekse Bečića - bez obzira na ulazak u parlament i potencijalnu poziciju ,,tasa na vagi“ – teško da može biti zadovoljna izbornim rezultatom. Demokrate su izgubile jedan mandat, a u apsolutnim brojkama taj pad je veći od 40 odsto: na prošlim lokalnim izborima Demokrate su osvojile 388 glasova, da bi se na ovim sunovratile na 227, iako je bila veća izlaznost za 10 odsto. Očigledno je da je stranka Alekse Bećiča platila ceh prevrtljivoj politici po kojoj su u istom danu pozivali na bojkot svih institucija i napuštanje parlamenta, a potom prisustvovali žrijebanju za lokalne izbore.
Bečićeva ekipa će tek biti pred ,,nemogućim izborom“ prihvatanja ponude Nika Đeljošaja o ulasku u lokalnu vlast sa samo jednim osvojenim mandatom, naročito nakon što se u izbornoj noći skandiralo vojsci OVK. Osim toga, Bečićeva stranka je u bojkotu državnog parlamenta, najavljuje da će prihvatiti zahtjeve sa protesta o bojkotu svih institucija, pa bi prihvatanje ponude da budu dio vlasti u Tuzima bio potez sa puno rizika. Što tek reći o Jokovićevom SNP-u koji je osvojio tek 84 glasa? Za partiju koja je nekad imala osam poslanika u državnom parlamentu i relativno sigurno uporište u Tuzima, to je konačan signal da je bez jasne prepoznatljivosti i gotovo potpuno odbačena u sredinama gdje nema tzv ,,pravoslavne većine“.
Ni Demokrate, ni SNP, nijesu osudile ispad i uvrede na račun predsjednika Sobranja Makedonije koji je po nacionalnosti etnički Albanac, što je svakako u sredini sa dominantno albanskim stanovnišvom uticalo na njihov loš izborni rezultat.
POSTIZBORNE KOMBINACIJE
Izbornom pobjedniku, koaliciji tri albanske stranke, nedostaje samo jedan mandat za apsolutnu većinu u parlamentu, neophodnu za upravljanje Tuzima. Matematički gledano, najlakše izgleda dogovor sa Bečićevim Demokratama. No, politički odnos snaga je mnogo komplikovaniji od proste operacije sabiranja, jer bi savez sa Bečićem mogao da dovede do zemljotresa unutar trojne koalicije.
Zato, iako je još rano za prognoze ko će formirati vlast u Tuzima, dobri poznavaoci prilika ne isključuju čak ni mogućnost da bude formirana i velika koalicija albanskih stranaka i DPS-a. I to bez obzira na stav Nika Đeljošaja da bi vladajuća koalicija mogla da bude napravljena, potencijalno, i sa Demokratama. Dvije od tri albanske partije u Albanskom forumu - DUA i Albanska alternativa - tradicionalni partneri DPS-a na lokalnom i državnom nivou i teško da bi neke od njih, pogotovo DUA, na nivou centrala podržala savez sa Bečićevom strankom.
Ne treba isključiti ni opciju da Albanski forum ponudi Bošnjačkoj stranci, koja ima četiri mandata, učešće u vlasti, ali bi se ta kombinacija mogla odigrati tek nakon dogovora BS sa koalicionim partnerima na državnom nivou – DPS-om i SD-om. Samo u tom slučaju bi Albanski forum bio apsolutno kontrolisan od partije koja je vlast na državnom nivou i teško bi se moglo reći da bi autonomno upravljali opštinom Tuzi. Zato su rezultati izbora u maloj opštini bili značajni, kao što će biti od dalekosežnog značaja vidjeti postizborni rasplet.
