Politika

Jakšić: Na sceni reciklaža istih optužbi na račun Đukanovića

Da je vlast bila disperzivna, da je bilo više tako eksponiranih aktera u realizaciji političke strategije Crne Gore u posljednjih 25 godina, danas bi i meta bilo više. Ovako je sasvim logično da je to Đukanović. Drugo je pitanje argumenata kojima se on napada. Mislim da je riječ o reciklaži istih optužbi, kaže za Vikend novine Boško Jakšić, beogradski novinar i analitičar međunarodnih odnosa.
 Jakšić: Na sceni reciklaža istih optužbi na račun Đukanovića
Vikend novineIzvor

On je komentarisao i aktuelnu aferu Atlas i odgovarajući na pitanje može li to uticati na njenu stabilnost i međunarodni rejting Crne Gore Jakšić je odgovorio potvrdno.

“Naravno da može, i već utiče. Manje na stabilnost Crne Gore koja ovom aferom neće biti ugrožena, ali više na rejting vlasti, Mila Đukanovića lično”,smatra on.

On je rekao da poslije 25 godina na vlasti koja je osporavana ili hvaljena, ko bi drugi mogao da bude na meti osim Đukanovića.

„Da je vlast bila disperzivna, da je bilo više tako eksponiranih aktera u realizaciji političke strategije Crne Gore, danas bi i meta bilo više. Ovako je sve sasvim logično. Drugo je pitanje argumenata kojima se napada Đukanović. Reciklaža istih optužbi. Predsjednik uopšte ne mora da se obazire na kritike iznutra, ali je važno kako će svijet reagovati na sve to”, naglasio je Jakšić.

On je istakao da je ulica je tradicionalno saveznik opozicije, a protivnik vlasti.

“Bojkot je jedan od legitimnih instrumenata političke borbe, u arsenalu obično posljednji kada se i ako se iscrpe svi drugi načini. Bojkot je svojevrstan simptom, znak da sa vlastima ne mogu ili ne žele da pregovaraju u Skupštini. Da li je dobar, to već zavisi od privatnih političkih opredjeljenja. Za vlast je uvijek loš, pošto privlači pažnju svijeta koji se pita kako se dospjelo do situacije da problemi zemlje moraju da se rješavaju van parlamenta, na ulici. Bojkot je istovremeno destabilizujući po čitavu zemlju. Ali, već sam rekao, bojkot i protesti mogu biti produktivni jedino ako su istinski usmjereni ka liberalizaciji političkog života, a ne ka rušenju sopstvene države u interesu “gospodara” izvana, što smo već imali priliku da vidimo u Crnoj Gori”, rekao je on.

On navodi i da svaka opozicija ima pravo da dejstvuje te da se po tome demokratska država razlikuje od autoritarne. „U Srbiji, na primjer, postoje oni koji budućnost zemlje vide u savezništvu sa Rusijom i Kazahstanom. Ne dijelim njihovo mišljenje, smatram da Srbija mora da ide putem integracija sa Zapadom, ali prihvatam njihove stavove kao legitimne. Bez obzira što su “destruktivni” za ideju koju zastupam. To važi i za Demokratski front, ali njegov ključni problem je što je napustio ideje političke borbe i pretvorio se u prosrpsku nacionalističku formaciju osporavajući crnogorski identitet. Tako je, svjesno ili ne, otvorio kanal uticaja Moskve koja, vještije nego što se mnogima čini, igra na kartu panslovenstva i panpravoslavlja. Da je DF ostao u okvirima zahtjeva za liberalizacijom političkog života u Crnoj Gori na čemu insistira i Evropska unija sve bi bilo OK, ali ovako prihvata kolonijalni mentalitet da bi služio gospodarima u Beogradu i/ili Kremlju. Štetno”, pojasnio je Jakšić.

 

Portal Analitika