U reagovanju na današnje saopštenje SDT-a se navodi da je u toku fizički unos sredstava u Crnu Goru, koji će da košta više desetina hiljada eura te da je pitanje ko će to da plati. Ona navodi i da se na taj način banka izlaže visokom operativnom riziku.
“Atlas banka je, nakon dobijanja zahtjeva za blokadu računa depozita klijenata, postupila po nalogu i u sistemu Banke označila da su sve partije depozita tih klijenata blokirane, tako da klijenti nijesu mogli njima raspolagati, o čemu je obavijestila Tužilaštvo”, navodi Terić u reagovanju.
Ona objašnjava da s obzirom na to da se sredstva nalaze na više partija za svakog pojedinačnog klijenta, zbog potrebe evidencije stanja depozita tih klijenata, iz tehničkih razloga nije bilo moguće sve preknjižiti na jedan račun, ali su sva sredstva u sistemu blokirana.
“Potrebno je napomenuti da se sredstva nalaze u više različitih valuta: USD, CHF, CAD, tako da njihova pritivvrijednost u EUR varira od deviznih kurseva. U Rješenju Višeg suda od 11.12.2018. godine koje se pominje u medijima navedeno je da se novčana sredstva klijenata privremeno oduzmu i polože na poseban račun radi čuvanja sredstva do pravosnažnog okončanja krivičnog postupka, odnosno dok se ne steknu uslovi za njihovo vraćanje. Kako su pomenuti klijenti deponenti Banke sredstva tih klijenata predstavljaju izvore sredstava kojima Banka raspolaže. S obzirom na prirodu bankarskog poslovanja, Banka depozite svojih klijenata koristi za plasmane u aktivi, odnosno za obavljanje komercijalnih aktivnosti od kojih generiše prihode (plasira sredstva kod drugih banaka po određenoj kamatnoj stopi, kupuje hartije od vrijednosti, odobrava kredite i sl.)”, navodi Terić u reagovanju.
Kako dodaje, u modernom bankarskom poslovanju sve se manje više odvija elektronskim transferima tako da nije moguće utvrditi koji je novac tačno od kojeg klijenta.
“Adekvatno upravljanje bankom zasniva se na adekvatnoj ročnoj transformaciji izvora sredstava u aktivi Banke. Stoga je potrebno naglasiti da se blokada računa depozita klijenata odnosila na račune klijenata Banke, ali ne i na novčana sredstva Banke”, navela je ona.
Kako pojašnjava, naredba SDT da se sredstva blokiraju bila je u junu 2018. godine, a u decembru je naznačeno da se sredstva privremeno oduzmu jer se sumnja da potiču iz kriminalnih aktivnosti.
“Sredstva dobijena od e-commerca nikada se nijesu nalazila u zemlji, već su uvijek dolazila na račune kod definisanih korespondentnih banaka. Kako je većina dobijenog novca u dolarima bilo je neracionalno unijeti u zemlju jer ako klijenti dokažu da su u pravu Banka mora da obezbijedi klijentima povraćaj novca. Konvertovanje sredstava u euro bi za sobom povuklo preuzimanje rizika troškova usljed oscilacije deviznih kurseva. Osim toga, u naredbi Višeg suda nije zahtjevano da sredstva moraju da budu unešena u zemlju, već samo da se blokiraju”, navela je ona.
Kako dodaje, sredstva koja je Banka u momentu blokade imala nalazila su se u inostranstvu, predstavljala su njenu imovinu i jedan dio je bio oročen kod više korespondentskih banaka, jer je na taj način obavljala svoje redovno poslovanje.
“Napominjemo da sredstvima banke ne raspolažu njeni klijenti, već ona sama. Optužbe da su korist od sredstava imala neka druga fizička ili pravna lica koja su od tih sredstava dobijala kamate nijesu tačne od dana uvođenja privremene uprave, jer sredstvima Banke od tog momenta raspolaže samo samo privremena uprava”, navela je ona.
Kako dodaje, od dana uvođenja privremene uprave sredstva koja su bila oročena kod korespondentnih banaka nijesu više reoročavana. Sredstva u navedenom iznosu su raspoloživa u cjelosti na strani imovine Banke.
“Sada je u toku procedura fizičkog unosa sredstava u zemlju, koja podrazumijeva više desetina hiljada eura troška za sami unos. Takođe, unosom ovolike količine gotovog novca u zemlju, Banka se izlaže visokom operativnom riziku za čije ublažavanje je potrebno takođe više desetina hiljada eura. Postavlja se pitanje ko će da snosi sve te troškove kojima se Banka izlaže jer to nigdje nije navedeno. Podsjećamo da Banka nije osumjičena u ovom procesu, već njeni klijenti”, navela je ona.
Kako je dodala, od momenta uvođenja privremene uprave u Atlas banku, 7. decembra prethodne godine, nije bilo zloupotreba sredstava kojima Banka raspolaže. “Radi utvrđivanja odgovornosti iz prethodnog perioda, predložili smo Tužilaštvu da se angažuje nezavisni institut za ocjenu finansijske forenzike”, navela je ona.
