Dekan Fakulteta za informacione tehnologije Univerziteta Mediteran Adis Balota navodi da je u 2017. godini šteta od sajber kriminala u svijetu procijenjena na 1.000 milijardi američkih dolara, što ukazuje da crnogorski nadležni državni organi što prije moraju obezbijediti neophodne resurse za jačanje kapaciteta u sajber odbrani.
POBJEDA: Koliko je teško oduprijeti se sajber napadima i koje bi kapacitete trebalo ojačati i formirati u Crnoj Gori u borbi protiv visokotehnološkog kriminala?
BALOTA: Savremene informacione komunikacione tehnologije sastavni su dio svakodnevnih aktivnosti ili zahtjevne poslovne operacije. Praktično nemoguće je zamisliti život bez učešća nekog vida ICT tehnologija. Sa rastom primjene savremenih tehnologija povećava se i broj korisnika, a u korelaciji sa tim raste i rizik od zloupotrebe iste te tehnologije u nedozvoljene svrhe. Informacija danas predstavlja najvredniji resurs svake organizacije pa njihova pronevjera ili neautorizovano korišćenje može dovesti do pada poslovanja, gubljenja povjerenja od strane klijenata pa čak i do gašenja kompanija. Veoma je bitno znati kako spriječiti ili brzo djelovati ukoliko dođe do ovakve situacije. Ovo se, naravno, ne tiče samo ljudi koji rade u IT sektoru, već gotovo svih zaposlenih u nekoj kompaniji. Sigurnost je poput lanca, puca tamo gdje je najslabija karika.
Potpuna sigurnost ne postoji, ali postoje principi, protokoli i utvrđene prakse koji održavaju rizik na prihvatljivom nivou. Svaka država razvija kapacitete za zaštitu svoje kritične informatičke infrastrukture i svojeg sajber prostora. Kriminalna aktivnost koja se obavlja u sajber prostoru izuzetno je razvijena i svakog dana je više sofisticirana. Veliki broj država je zaštitu sajber prostora i borbu protiv sajber kriminala izdigao na prvo mjesto u svojim nacionalnim strategijama odbrane. Crna Gora je usvojila nacionalnu strategiju sajber bezbjednosti i definisala glavne principe. Međutim, izuzetno je važno da nadležni državni organi što prije obezbijede neophodne resurse za jačanje svojih kapaciteta u sajber odbrani. Kašnjenje u jačanju kapaciteta predstavlja veliki rizik za budućnost kako sa aspekta kriminala tako i sa apekta nacionalne bezbjednosti države.
POBJEDA: U kojoj mjeri globalni razvoj tehnologija dovodi i do toga da Crna Gora bilježi porast krivičnih djela sajber kriminala?
BALOTA: Korišćenje ICT tehnologija raste iz godine u godinu a najbolji podaci rasta u ovoj oblasti kao i sajber prostora govori podatak da je u prošloj godini evidentirano 3,77 milijardi korisnika interneta. Broj priključenih uređaja na internetu iznosi oko 10 milijardi. Broj korisnika društvenih medija je oko 2,8 milijardi dok mobilne mreže koristi oko 4,9 milijardi stanovnika. U prosjeku svake minute na Internetu se objavi oko 100 sati YouTube video snimaka, 30 odsto vjenčanih parova se upoznalo putem interneta i njegovih servisa. Društvenu mrežu Fejsbuk koristi oko 2,3 milijarde građana, a Instagram oko 800 miliona. Broj korisnika koji kupuju preko interneta je 1,61 milijardu. Kako u svijetu tako i u Crnoj Gori se bilježi trend rasta korišćenja ICT tehnologija, dok sajber kriminal iz godine u godinu postaje aktuelniji. Određeni izvještaji za 2017. godinu svjetskih agencija koje prate sajber prostor su prikazali da je šteta od sajber kriminala iznosila oko 455 milijardi američkih dolara, a šteta od krađe intelektualnog vlasništva oko 160 milijardi dolara, što ukupno iznosi oko 615 milijardi američkih dolara. U isto vrijeme konsultantska kuća Mekenzi objavila je da je šteta od sajber kriminala za 2017. godinu iznosila oko 1.000 milijardi američkih dolara.
Maloljetnici lakše postaju mete prevara
POBJEDA: Da li Vam je poznato da u Crnoj Gori ima slučajeva da su djeca žrtve sajber kriminala?
BALOTA: Nažalost, postoje i slučajevi kada maloljetna lica postanu žrtve sajber kriminalaca. Djeca vrlo često nijesu svjesna rizika komunikacije sa nepoznatim osobama koje se često lažno predstavljaju. Dječja nesmotrenost dovodi do toga da postaju žrtve ucjena zlostavljača koji najčešće prijete da će objaviti njihove kompromitujuće slike ili video zapise. U zamjenu za neobjavljivanje kompromitujećeg materijala kriminalci traže određenu sumu novca koju ne preuzimaju lično već traže da im novac bude uplaćen preko neke od agencije za trasfer novca kao što je Western Union.
Opširnije u Pobjedi
